Tržišne cijene struje: Šta donosi Reformska agenda za građane BiH?

Bosna i Hercegovina planira usklađivanje cijena električne energije sa tržišnim pravilima, po uzoru na zemlje Evropske unije. Ova mjera dio je Reformske agende na 113 stranica, a početak deregulacije najavljen je za narednu godinu. Time bi cijenu struje u budućnosti određivali ponuda i potražnja, a ne direktne odluke vlasti.

Prema dokumentu, prvi korak biće izrada studije koja će razmotriti različite scenarije deregulacije cijena za domaćinstva. Na osnovu nalaza studije, BiH će dizajnirati i primijeniti odgovarajuće tarifne mjere. Planirano je da se to realizuje u 2025. godini. Očekivanja su da bi ovakav proces doprinio većoj transparentnosti i privukao nova ulaganja u energetski sektor.

U Reformskoj agendi navodi se:

"Prvi korak koji će BiH preduzeti jeste priprema studije koja ima za cilj razvijanje različitih scenarija za deregulaciju cijena snabdijevanja električnom energijom za domaćinstva. Na osnovu rezultata studije, BiH će dizajnirati i sprovesti tarifne mjere. Aktivnost je planirana za realizaciju u 2025. godini.“

BiH među najjeftinijim u Evropi

Građani BiH trenutno plaćaju jednu od najnižih cijena električne energije u Evropi – oko 10 centi po kilovat satu. Prosječna mjesečna potrošnja od 400 kilovata domaćinstvu donosi račun od približno 40 KM. U poređenju s tim, u Evropskoj uniji prosjek iznosi tri puta više, oko 30 centi, što za istu potrošnju znači račun veći od 100 KM. Najskuplja struja je u Njemačkoj i Danskoj, dok su Bugarska i Mađarska među najjeftinijim, sa cijenama sličnim onima u BiH.

Direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović objašnjava:

"Liberalizacija tržišta električne energije znači mogućnost pristupa svakom potrošaču sa ponudom za snabdijevanje električnom energijom. Međutim, to u BiH ne može da prođe zato što mi i dalje držimo damping cijene. Da li će doći do nekih planova koji će nas natjerati, kao što je MMF natjerao Elektroprivredu Srbije, koja je u protekle 4 godine povećala cijene energije preko 30 posto, to do nas još nije došlo.“

"Sve je skupo ali mora se plaćati"

Među građanima postoji zabrinutost zbog eventualnog rasta troškova. Neki ističu da je i sadašnja cijena visoka za njihove mogućnosti, dok drugi smatraju da će, ukoliko odluka bude donesena, račune jednostavno morati plaćati.

"Moram i mogu. Je li sada skupa struja? Za naše uslove jeste. Ne znam, zavisi, 40 ili 50 maraka", kaže jedan od građana.

"Sve je generalno skupo, ali šta da se radi, mora se živjeti, moraju se platiti računi", dodaje drugi.

"Mislim da nemamo izbora u svakom slučaju, ako tako bude donešena odluka, moraćemo plaćati", smatra treći.

Jedan od sagovornika za Euronews kratko poručuje: "Svejedno mi je".

Reforme, ali po koju cijenu?

Političari upozoravaju da bi rast cijena mogao dodatno opteretiti životni standard i ubrzati iseljavanje.

Milorad Dodik poručuje:

"A zašto vi to hoćete? Hoćete sve da način života na ovim prostorima gdje mi živimo učinite nemogućim i da još malo stanovništva odseli i da budu najamni radnici po Njemačkoj i drugim mjestima, to oni rade".

Usklađivanje cijena sa evropskim pravilima moglo bi donijeti transparentniji i konkurentniji energetski sektor, ali i veće račune. Otvoreno ostaje pitanje hoće li država uvesti zaštitne mjere za domaćinstva i kako će se predstojeće promjene odraziti na svakodnevni život građana, prenosi Euronews.