Budi se svijest o uštedi energije: Veliki interes za ugradnju toplotne izolacije u BiH

26.01.2011 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: eKapija.ba

Budi se svijest o uštedi energije: Veliki interes za ugradnju toplotne izolacije u BiH

Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle pokrenuo je jedinstven projekat u našoj zemlji, a radi se o sufinansiranju ugradnje toplotne izolacije u privatnim stambenim objektima, za koje se utvrdi da su najveći zagađivači okoline.

Projekat se već treću godinu provodi u tri kantona u Federaciji BiH, Sarajevskom, Tuzlanskom i Zeničkom. Cilj je prikupljanje podataka o tome koliko tačno iznosi ušteda energije i novca nakon ugradnje toplotne izolacije. Finansijska sredstva za toplotnu izolaciju u pojedinačnim stambenim objektima i za istraživanje osigurat će švicarska organizacija Caritas.

U prvom krugu odabrano je deset kuća za sufinansiranje, a drugi krug obuhvatio je 50 stambenih objekata. Javni poziv za ugradnju toplotne izolacije tokom ljeta 2011. godine nedavno je zatvoren, te je na osnovu selekcije odabrano 100 korisnika.

Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić za eKapiju je potvrdila da se na posljednji konkurs prijavilo ukupno 800 korisnika, a ovaj impoznatan broj govori koliko su građani u BiH zainteresirani za poboljšanje standarda stanovanja i smanjenje potrošnje energetskih resursa.

"Već smo dobili rezultate istraživanja za prvih deset objekata u kojima smo zajedno sa vlasnicima uradili toplotnu izolaciju. Odabrali smo one kuće za koje smatramo da najviše ispuštaju CO2. Ustanovili smo da se nakon ugradnje toplotne izolacije uštede u grijanju iznose i do 50 posto", kazala je Agić.

Korisnici koji su izabrani morali su ispunjavati određene uslove, između ostalog da za zagrijavanje koriste minimalno 8 tona mrkog uglja (Banovići, Đurđevik, Kakanj, Zenica, Breza), te da prihvataju stručni nadzor ekspertnog tima nad ugradnjom materijala.

Vlasnici kuća će dostaviti podatke o potrošnji energenta za sezonu 2009./10. i 2010./11., (potrošnja prije izolacije) te će voditi evidenciju o potrošnji energije u narednih deset godina (potrošnja poslije izolacije). Podaci će se uporediti, te ustanoviti da li je ( i koliko ) došlo do uštede energije i smanjenja zagađenja. Vlasnik dobija stiropor debljine cca 10 cm za izolaciju zidova objekta, mogućnost izrade fasade po jeftinijim cijenama, stručni nadzor u toku ugradnje izolacionog materijala, izvještaj o energetskom bilansu objekta prije i poslije sanacije, snimak objekta IC kamerom, savjete o drugim mogućnostima efikasnijeg korištenja toplotne energije.

Švicarski Caritas za svaki stambeni objekat sufinansira toplotnu izolaciju u iznosi od oko 700 eura.

"Inače, ovakvi projekti se provode svugdje u svijetu, a praksa je da država na sebe preuzme obaveze sufinansiranja i davanja raznih podsticaja. U našoj zemlji, pojedine općine su izrazile interesovanje da se uključe u ovu inicijativu, ali još niko nije ponudio sredstva", ističe Agić. Ona vjeruje da nije problem u nedostatku sredstava, već u postavljanju prioriteta - onog trenutka kada energetska efikasnost bude prioritet u razvoju lokalne zajednice, tada će i biti novaca iz budžeta.

"Uvijek govorim da sa toplotnom izolacijom dobijaju svi, i država, i okolina i sami vlasnici stambenih objekata. Osim što se prave ogromne uštede, povećava se komfor, smanjuje se zagađenost i što je najvažnije, čuvaju se resursi", "kazala je Agić. Ona je navela da će se ovog ljeta uraditi toplotna izolacija na 100 kuća, a naredne godine objavit će se javni poziv za 200 kuća, te će se taj broj iz godine u godinu povećavati.

Podaci o uštedi energije omogućit će bolji uvid u mogućnosti i prednosti investiranja u ekološku gradnju, a rezultati istraživanja iz ovog projekta poslužit će i kao osnova za drugu fazu projekta- pokretanje kampanje o važnosti energetske efikasnosti prilikom gradnje, te lobiranja kod državnih institucija za snažniji angažman u ovoj oblasti.

N.Voloder

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI