Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (FMRSP) saopćilo je 03. septembra 2025. da je pripremilo i uputilo u proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
Nacrt (u formi prijedloga zakona) trenutno nije objavljen u obliku posebnog dokumenta na webu Ministarstva, već su glavni detalji predstavljeni u saopćenju i kroz medije.
Uprkos tvrdnji ministra Delića da je nacrt Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju javno dostupan, izostala je njegova formalna objava na bilo kojoj zvaničnoj platformi. Redakcija Akta.ba je, nakon pokušaja pronalaska dokumenta u dostupnim izvorima, kontaktirala Federalno ministarstvo rada i socijalne politike s upitom o dostupnosti nacrta.
Iz Ministarstva su nam potvrdili da zakon nije objavljen jer još nije usvojen na Vladi, te se ne smatra konačnim.
"Zakon nije javno dostupan u smislu u kojem to znači da smo ga mi objavili jer bi to bilo krajnje neozbiljno s naše strane, pogotovo jer ga Vlada nije još usvojila i nije ušao u parlamentarnu proceduru i sve do usvajanja na Vladi ne možemo znati njegov konačni izgled", kazali su za Akta.ba.
Dodali su da je ministar, izjavljujući da je zakon javno dostupan, aludirao na to što su pojedini portali već prenijeli njegove dijelove, iako ministarstvo ne zna iz kojih izvora.
"Mnogi portali su ga već objavili gotovo doslovno (ne znam iz kojih izvora), stoga i jeste javno dostupan; kontekstualno".
U odgovoru je također naglašeno da Ministarstvo ne može samostalno ustupati nacrt jer se on trenutno nalazi u ingerenciji Vlade FBiH, iako “nema nikakve zadrške” da se tekst podijeli kada to Vlada odobri. Ovakva situacija dodatno otvara pitanje transparentnosti procesa donošenja zakona koji ima direktan uticaj na stotine hiljada građana.
Interne konsultacije bez javne rasprave
Kao što je navedeno, Ministarstvo je detalje nacrta objavilo putem svog saopćenja 3. 9. 2025. godine. Taj datum se može smatrati datumom javne objave predloženih izmjena. U međuvremenu su provođene interne konsultacije i pribavljana mišljenja nadležnih tijela (Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva finansija i dr.), nakon čega će Vlada FBiH formalno utvrditi prijedlog i uputiti ga Parlamentu.
Prema navodima Saveza penzionera FBiH, prijedlog je do kraja oktobra 2025. dobio pozitivna mišljenja ključnih institucija i spreman je za daljnju proceduru.
Gostujući u emisiji Plenum, ministar Adnan Delić kazao je da je najvažniji korak koji je preostao jeste fiskalna procjena od strane Federalnog ministarstva finansija.
"Nakon što smo zakon usaglasili, uspjeli smo da pripremimo jedan tekst zakona koji odgovara i koji je podržao Reprezentativni savez penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na zadnjem sastanku smo se dogovorili da ovaj zakon, bez obzira kada će biti u Parlamentu, treba da stupi na snagu 1. januara 2026. godine."
Status javne rasprave
S obzirom na to da se predložene izmjene Zakona o PIO tretiraju prioritetnim, zakon se donosi u skraćenom/hitnom postupku. Formalna javna rasprava u uobičajenom smislu nije organizovana prije upućivanja zakona u parlamentarnu proceduru. Umjesto toga, Ministarstvo je nacrt pripremilo u direktnoj saradnji s predstavnicima penzionera, te izmjene su proizašle iz zahtjeva Saveza udruženja penzionera FBiH i usaglašene sa njihovim prijedlozima.
Penzionerska udruženja su aktivno učestvovala u iniciranju ovih izmjena (postavili su ultimatum Vladi FBiH da se zakon uputi u proceduru do oktobra 2025. kako bi stupio na snagu početkom 2026.). Stoga se može reći da je javna rasprava de facto obavljena kroz konsultacije sa predstavnicima penzionera, iako klasični period otvorenog javnog komentiranja za širu javnost nije proveden usljed ubrzanog postupka.
Ranije je naglašeno da će u okviru parlamentarne procedure, ukoliko bude potrebno, delegati/zastupnici moći predlagati amandmane ili održati tematske sjednice. Međutim, zbog hitnog postupka, zakon neće proći standardnu dvomjesečnu javnu raspravu nakon prvog čitanja, već se očekuje jednokratno usvajanje u oba doma Parlamenta FBiH do kraja 2025. godinei.
Glavne predložene izmjene zakona
Prema zvaničnim informacijama resornog ministarstva i dostupnim sažecima nacrta do kojih su došli mediji, izmjene i dopune Zakona o PIO u FBiH donose nekoliko značajnih novina u odnosu na važeći zakon.
Novi model predviđa uvođenje polugodišnjeg usklađivanja penzija (dva puta godišnje, svakog 1. januara i 1. jula), prema formuli koja bolje prati ekonomske pokazatelje. Dosadašnji model (50% rast BDP + 50% rast cijena) biće zamijenjen modelom usklađivanja koji kombinuje rast prosječnih plata i troškova života. Konkretno, prema prijedlogu penzije će se usklađivati u omjeru 60% prema rastu prosječne plaće i 40% prema rastu indeksa potrošačkih cijena, pri čemu će se primijeniti povoljniji parametar za penzionere (ako je npr. rast cijena veći, može se uzeti 60% od rasta cijena). Ovakva formula treba da osigura znatno veći rast penzija nego dosada (procjenjuje se ukupno oko 17% povećanja tokom 2026. godine kroz dva usklađivanja), a da istovremeno sistem ostane finansijski održiv.
Mijenja se i član 81. Zakona koji reguliše minimalnu penziju. Umjesto jedinstvene najniže penzije za sve penzionere (trenutno 599,28 KM), uvode se kategorije najniže penzije zavisno od ostvarenog radnog staža. Tako će budući penzioneri sa manjim stažom primati relativno nižu zajamčenu penziju od onih sa dužim stažom. Prema nacrtu, najniža penzija se određuje kao procenat od prosječne penzije u FBiH (za decembar prethodne godine) i to skalirano po stažu.
Izmjenama se najavljuje pravedniji sistem, odnosno više penzije za osiguranike koji su duže uplaćivali doprinos, dok se smanjuje povlastica da neko s minimalnim stažom dobije praktično isti iznos kao dugogodišnji osiguranik. Drugim riječima, "nezarađene" najniže penzije se postepeno eliminišu za nove penzionere, ko je uplaćivao samo minimalnih 15 godina dobit će znatno manju penziju nego dosad, dok će oni s punim stažem i dalje imati zagarantovanu relativno višu minimalnu penziju (tzv. garantovana penzija za 40 godina staža iznosit će približno prosječnu samostalnu penziju). Ova mjera treba da spriječi zloupotrebe gdje pojedini osiguranici svjesno uplaćuju doprinos samo za 15 godina rada računajući na punu najnižu penziju na teret sistema.
-
Za 15–20 godina staža penzija ne može biti ispod 60% prosječne penzije (što je oko 390 KM prema trenutnoj prosječnoj penziji od 650 KM).
-
Za 20–25 godina staža najmanje 65% prosječne penzije ( oko 423 KM).
-
Za 25–30 godina staža najmanje 70% prosj. penzije ( oko 456 KM).
-
Za 30–35 godina staža (prema očekivanjima) 80% prosj. penzije (oko 520 KM, ovaj prag se podrazumijeva iako ga medijski izvještaji ne navode eksplicitno).
-
Za 35–40 godina staža najmanje 85% prosj. penzije ( oko 553 KM).
-
Za 40 i više godina staža penzija ne može biti niža od 95% prosječne penzije (otprilike 618 KM).
Planirano je da izmjene budu usvojene do kraja 2025. godine, kako bi izmijenjeni Zakon o PIO stupio na snagu 1. januara 2026. i od tog datuma počela primjena novih pravila.
S.B.
