Protest radnika BHRT-a: Gašenje javnog servisa znači gašenje države

Gašenje BHRT-a bi značilo gašenje države - poruka je koja se danas čula ispred zgrade Parlamentare skupštine Bosne i Hercegovine, gdje uposlenici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine protestiraju upozoravajući na višegodišnje ignoriranje zakona i urušavanje jedinog javnog medijskog servisa na državnom nivou.

Istovremeno, BHT1 i BH Radio 1 emitiraju višesatni specijalni program pod nazivom "Ne gasite BHRT", u potpunosti posvećen krizi javnog servisa, njenim uzrocima i posljedicama po građane BiH.

BHRT se nalazi u najtežoj situaciji od osnivanja, a opstanak zavisi od naplate RTV takse koju uplaćuju građani.

DUG RTRS-a 100 MILIONA KM

Prema zakonu, BHRT-u pripada 50 posto prikupljenih sredstava, dok Federalnoj televiziji i RTRS-u po 25 posto.

RTRS je 2017. godine jednostrano prestao prebacivati svoj dio, pa je dug prema BHRT-u narastao na više od 100 miliona KM.

Radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH pridružili su se protestu, dok politički predstavnici i dalje ponavljaju da "sredstava ima, ali ne i političke volje".

V.d. direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović kazao je da je današnji protest posljednji vapaj da se spasi servis koji ove godine obilježava 80 godina postojanja.

"Godinama traje agonija. Zakon je jasan, ali RTRS od 2017. flagrantno krši zakon. Ako ni nakon ovoga ne bude sluha, ne znam šta još možemo učiniti da spasimo BHRT", rekao je.

Direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Denis Džidić naglasio je da je BHRT jedini državni javni emiter i da njegovo gašenje znači da građani gube osnovni način informisanja.

"Javni servis je nezamjenjiv u izvještavanju o ratnim zločinima, genocidu u Srebrenici i tranzicijskoj pravdi. Bez njega društvo ostaje izloženo polarizaciji i manipulacijama", upozorio je, ističući da samo javni emiter može ući u svaki dom i donijeti vjerodostojne informacije.

Stručnjak za medijsko pravo i bivši ombudsmen za medije FBiH Mehmed Halilović ocijenio je da je kriza rezultat političke samovolje i neprovođenja zakona.

"Novac postoji, ali se ne koristi za ovu svrhu jer nedostaje politička volja. Kod nas volja često znači samovolja", rekao je dodajući da su posljedice vidljive ne samo u javnim emiterima, već i u institucijama kulture od državnog značaja.

PRIJETI BLOKADA RAČUNA I I PLJENIDBA IMOVINE

Direktorica programa BHRT-a Neda Tadić upozorila je da javnom servisu prijeti isključenje električne energije i gasa, blokada računa i pljenidba imovine po sudskim presudama.

"Poslovanje je već otežano, a naredni mjeseci donose dodatne prijetnje opstanku", kazala je.

Predsjednica Sindikata radnika BHRT-a Merima Kurtović Pašalić poručila je da radnici više neće moliti te da je dužnost države da ima javni servis.

Snimatelj BHRT-a Davor Tomić opisao je svakodnevne tehničke probleme.

"Radimo sa zastarjelom opremom, signal nam je na alternativnim rješenjima. Dok svjetske televizije prelaze na 4K, mi se borimo da dođemo do HD signala. Na terenu razmišljamo o svemu osim o samom produktu, jer nam oprema ne omogućava normalan rad", rekao je, naglašavajući da je kompletna infrastruktura urušena i da BHRT bez ulaganja ne može pratiti osnovne standarde.

Bivši predsjednik Upravnog odbora BHRT-a Plamenko Čustović istaknuo je da je zakonom jasno propisano finansiranje javnog servisa, ali da se zakon ne poštuje.

"Javni radio-televizijski servis BiH, prema zakonu, može prestati samo donošenjem novog zakona koji će reći da on ne postoji. Prema tome, on ne može prestati tek tako i tu je riječ o poštovanju zakona od Parlamenta BiH. Ovo je problem koji se može riješiti za mjesec ili dva, ali vlasti to jednostavno ne žele. Ne može se govoriti o evropskom putu BiH dok se ovakve stvari ignoriraju", poručio je, dodajući da BHRT može prestati postojati jedino donošenjem novog zakona, a ne političkom samovoljom.

ISTI ZAHTJEVI 35 GODINA

Bivši direktor BHRT-a Milenko Voćkić podsjetio je da su zahtjevi radnika isti kao i prije 35 godina.

"Iste snage koje su tada zagovarale podjelu i nestanak javnog servisa, to čine i danas, samo drugim metodama. Nacionalno se stavlja iznad profesionalnog, a cilj je isti, oslabiti i ugasiti BHRT", rekao je, povlačeći paralelu s ratnim vremenima kada je javni servis bio izložen pokušajima fizičkog uništenja.

Bivša uposlenica BHRT-a Sanela Prašović-Gadžo upozorila je da bi gašenje javnog servisa imalo direktne posljedice po funkcioniranje države.

Podsjetila je da se preko repetitora BHRT-a odvija komunikacija brojnih institucija, od policije i vojske do telekom operatera.

"Rušenjem BHRT-a, jednim potezom gase se i ključne državne veze. Politika nam šalje poruku da korak po korak uništava javni servis", istaknula je, dodajući da je ignoriranje duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) još jedan znak sistemskog urušavanja.

Današnji protest ispred Parlamenta BiH okupio je radnike BHRT-a, bivše uposlenike, medijske stručnjake i predstavnike kulturnih institucija. Njihove poruke su jedinstvene, da je BHRT uvjet opstanka države i njenog evropskog puta.