Sud BiH odbio žalbe SDS-a i SNSD-a i potvrdio odluku CIK-a o poništavanju izbora u RS-u

Sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je odbacio žalbe Srpske demokratske stranke (SDS) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), usmjerene protiv rješenja Centralne izborne komisije BiH (CIK) o poništavanju izbora za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta.

Žalbeni postupci uslijedili su nakon što je CIK 24. decembra 2025. godine, pozivajući se na utvrđene nepravilnosti, odlučio da poništi dio izbornog procesa provedenog 23. novembra iste godine.

U svojoj žalbi, SDS je naveo da CIK nije precizno naveo koja biračka mjesta su bila predmet provjera, te da izborni proces nije jednako tretiran u svim izbornim jedinicama. Stranka je također isticala da odluka o pokretanju postupka po službenoj dužnosti nije bila javno objavljena, kao ni preliminarni rezultati grafološkog vještačenja. Kao dodatni argument, SDS je ukazivao na, kako su naveli, "kontaminiran" izborni proces u pojedinim izbornim jedinicama, uz tvrdnje o nelogičnim rezultatima i sumnji u krađu identiteta birača.

SNSD je, s druge strane, osporavao odluku CIK-a navodeći da je zasnovana na preliminarnom grafološkom nalazu, bez mogućnosti da se stranke izjasne o identitetu vještaka i samom nalazu. U žalbi su tvrdili da navodne manipulacije nisu bile u dovoljnoj mjeri dokazane da bi opravdale poništenje izbora, te da razlika od 9.577 glasova u korist njihovog kandidata Siniše Karana nije mogla biti dovedena u pitanje utvrđenim nepravilnostima.

Apelaciona vijeća Suda BiH ocijenila su obje žalbe kao neosnovane, zaključivši da je CIK postupao u skladu sa zakonom i u okviru svojih ovlaštenja, oslanjajući se na relevantne i vjerodostojne dokaze. Sud je pojasnio da je CIK imao pravo pokrenuti postupak po službenoj dužnosti, jer se radilo o zaštiti zakonitosti izbornog procesa, a ne o postupku protiv konkretnih političkih subjekata, čime je odbijen prigovor da su stranke morale biti formalno uključene i posebno obaviještene.

Posebno je istaknuta validnost grafološkog vještačenja, kojim je utvrđeno postojanje falsifikovanih potpisa na izvodima iz Centralnog biračkog spiska na velikom broju biračkih mjesta. Sud je naveo da su zabilježeni slučajevi glasanja bez važećih identifikacionih dokumenata, kao i druge ozbiljne nepravilnosti, uključujući situacije u kojima su kandidatima dodavani ili oduzimani glasovi, što direktno utiče na tačnost izbornih rezultata. U tom kontekstu, potvrđeno je da je 908 birača glasalo bez validnog identifikacionog dokumenta na 119 biračkih mjesta.

Sud je odbacio i navode o navodnoj nejasnoći u vezi s obuhvatom grafološkog vještačenja, kao i tvrdnje da je sama činjenica nepravilnosti na većem broju biračkih mjesta u jednoj izbornoj jedinici dovoljan osnov za poništenje kompletnih izbora u toj jedinici.

Također je odbačena tvrdnja SNSD-a da potpisani birački spiskovi predstavljaju isključivo evidenciju prisustva birača. Sud je pojasnio da potpisi moraju biti u skladu s potpisima na ličnim dokumentima, jer upravo služe kao mehanizam za sprečavanje glasanja u ime drugih osoba. U vezi s prijedlogom da se sporni glasovi izdvoje ili da se primijene blaže mjere, Sud je naveo da je takav postupak tehnički i zakonski neizvodiv, s obzirom na to da se iz glasačkih kutija ne može naknadno utvrditi za koga je pojedini birač glasao.

Sud je dodatno pojasnio da broj potpisa na izvodu iz Centralnog biračkog spiska mora odgovarati broju glasačkih listića pronađenih u glasačkoj kutiji.

U obrazloženju odluka navedeno je da je CIK svoju odluku donio nakon detaljne analize kompletne dokumentacije, uključujući zapisnike s biračkih mjesta, prigovore birača, izvode iz biračkih spiskova i nalaze vještaka. Sud je zaključio da su nepravilnosti utvrđene na 135 biračkih mjesta bile takve prirode da su mogle imati uticaj na konačan izborni ishod, zbog čega je poništenje izbora na tim lokacijama ocijenjeno kao zakonito i opravdano.