BHK CIGRE: Novi zakon i Južna interkonekcija ključni za dekarbonizaciju BiH

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara (BHK CIGRE) Zijad Bajramović izjavio je da ključnu ulogu u ostvarivanju nacionalnih ciljeva dekarbonizacije ima elektroenergetski sektor, kao nosilac energetske tranzicije i integracije obnovljivih izvora energije.

''Daljnja tranzicija energetskog sektora u Bosni i Hercegovini mora biti zasnovana na principima fleksibilnosti, otpornosti i sigurnosti snabdijevanja. To podrazumijeva paralelnu modernizaciju prenosne i distributivne mreže, ubrzanu digitalizaciju, širu primjenu naprednih mjernih sistema te razvoj agregatorskih i tržišno orijentisanih modela koji omogućavaju aktivno učešće potrošača i proizvođača na tržištu električne energije'' – kazao je Bajramović novinarima pred sjednicu Upravnog odbora BHK CIGRE.

Tvrdi da je osiguranje transparentnog i nediskriminatornog zakonskog okvira za pristup prenosnoj i distributivnoj mreži, kao i tržištu električne energije, od suštinskog značaja za integraciju novih tehnologija – uključujući obnovljive izvore, skladištenje energije i fleksibilne kapacitete – te za podsticanje konkurencije i racionalno korišćenje resursa unutar elektroenergetskog sistema.

''Usvajanje zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH predstavlja važan reformski iskorak u ispunjavanju međunarodnih obaveza i usklađivanju sa evropskim energetskim standardima. Ovim zakonom jača se institucionalni i regulatorni okvir, podstiče razvoj konkurentnog tržišta električne energije te unapređuje energetska sigurnost i pouzdanost sistema, uz istovremeno stvaranje preduslova za bržu integraciju obnovljivih izvora'' – pojasnio je.

Ključni efekti zakona, kazao je Bajramović, odnose se na liberalizaciju tržišta, poticanje konkurencije i investicija, te jačanje pozicije Bosne i Hercegovine na regionalnim tržištima električne energije.

''Posebno značajna novina jeste uspostavljanje berze električne energije, odnosno operatora organizovanog tržišta koji djeluje kao ugovorna strana između prodavača i kupaca na tržištu za dan unaprijed i unutar dana. Time se formira institucionalni mehanizam za transparentno određivanje cijena i sigurno izvršenje transakcija'' – istakao je.

Bajramović je pojasnio da organizovano tržište omogućava: optimizaciju rada elektroenergetskog sistema, veću transparentnost u trgovanju i formiranju cijena, uspostavljanje referentne cijene električne energije za tržišnu oblast, bolju integraciju varijabilnih obnovljivih izvora, smanjenje monopola i povećanje konkurentnosti, pouzdaniji i fleksibilniji rad sistema.

''U cjelini posmatrano, zakon predstavlja temeljni institucionalni okvir za modernizaciju elektroenergetskog sektora, jačanje tržišnih principa i integraciju Bosne i Hercegovine u regionalno i evropsko energetsko tržište, uz potrebu daljnjeg normativnog zaokruživanja gasnog sektora'' – istakao je.

Bajramović se također osvrnuo i na projekat Južne interkonekcije, te kazao da predstavlja mnogo više od izgradnje novog gasovoda kapaciteta 1.5 milijardi kubika gasa te dodao da je riječ o strateškoj energetskoj infrastrukturi koja povezuje gasni i elektroenergetski sistem, jača ekonomsku poziciju države i doprinosi stabilnosti elektroenergetske mreže Bosne i Hercegovine.

''Da bi se iskoristio kapacitet interkonekcije, planirane su tri visokoefikasne gasne elektrane ukupne snage 1.200 MW. Njihova energija je namijenjena za balansiranje mreže, hitne havarijske situacije i djelimično baznu energiju'' – istakao je.

Iako prirodni gas spada u grupu fosilnih goriva, Bajramović tvrdi da njegov značaj u tranzicionom periodu treba posmatrati kroz nekoliko ključnih aspekata.

''Bosna i Hercegovina i dalje značajan dio električne energije proizvodi iz termoelektrana na ugalj. Postepena zamjena dijela tih kapaciteta visokoefikasnim gasnim elektranama omogućava: smanjenje emisija CO₂ za približno 50 posto u odnosu na ugalj, drastično smanjenje emisija SO₂, NOx i prašine, kontrolisano i plansko gašenje najneefikasnijih blokova na ugalj'' – istakao je.

Na taj način, dodao je, gas djeluje kao tranzicioni energent koji ubrzava dekarbonizaciju bez naglog ugrožavanja sigurnosti snabdijevanja.

Također je naglasio da energetska tranzicija podrazumijeva snažan rast solarnih i vjetroelektrana, ali njihova proizvodnja je varijabilna i zavisi od vremenskih uslova.

''Gasne elektrane su fleksibilne – mogu se brzo uključivati i isključivati, regulisati snagu i pružati pomoćne usluge sistemu. Time se: stabilizuju elektroenergetski sistem kada nema sunca i vjetra, omogućavaju veći udio obnovljivih izvora bez rizika po stabilnost mreže, smanjuju potrebu za skupim havarijskim intervencijama i uvozom energije. Bez fleksibilnih kapaciteta, visok udio obnovljivih izvora može dovesti do nestabilnosti sistema i rasta troškova'' – istakao je.

Tvrdi da dekarbonizacija nije moguća bez sigurnog i pouzdanog snabdijevanja energijom te da upravo Južna interkonekcija doprinosi diverzifikaciji pravaca snabdijevanja, smanjenju zavisnosti od jednog dobavljača i obezbjeđivanju rezervnog kapaciteta za krizne situacije.

''Sa geopolitičkog aspekta, projekt pozicionira Bosnu i Hercegovinu kao važan segment regionalne energetske infrastrukture, smanjuje zavisnost od politički osjetljivih pravaca snabdijevanja i otvara prostor za međunarodna ulaganja'' – kazao je.

U tom kontekstu, dodao je, uključivanje američkog kapitala, uključujući investicione interese pojedinih američkih kompanija, dodatno doprinosi stabilizaciji političkih i ekonomskih prilika, jačanju institucionalnog okvira i pravne sigurnosti, regionalnom povezivanju te transferu tehnologija i znanja.

''Riječ je, dakle, o projektu koji objedinjuje ekonomski, energetski i strateški značaj, jača privredu, otpornost energetskog sistema i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine'' – zaključio je predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara.