Hercegovina dobiva prve metre autoceste

Nakon završetka aktivnosti eksproprijacije nepokretnosti na teritoriju općina Ljubuški i Čapljina na trasi kojom će proći autocesta na koridoru Vc, za rujan ove godine planiran je i početak radova na prvoj poddionici autoceste kroz Hercegovinu Kravica – Bijača, dugu 4,09 kilometara, potvrdio je za Dnevni list Ensad Karić, direktor Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta.

Na taj način ove godine Hercegovina bi napokon nakon dugogodišnjih političkih prepucavanja trebala dobiti prve metre autoceste, a prema najavama, završetak ove poddionice trebao bi biti završen u roku deset mjeseci od početka gradnje.

Inače, navedena dionica počinje od odmarališta Kravice, a završava na južnoj granici s Hrvatskom u mjestu Bijača. Cijeli posao izgradnje financirati će se iz već potpisanog kredita s Europskom bankom za obnovu i razvoj. U sklopu ove dionice gradit će se i novi granični prijelaz, koji je pak predmet drugog ugovora.

Početak izgradnje

"Početak radova na ovoj dionici može se očekivati već početkom rujna, odmah nakon završetka godišnjih odmora", kazao nam je Karić.

Cijeli proces eksproprijacije i tenderske dokumentacije počeo je još polovicom prošle godine, te su prvobitne informacije govorile kako bi sama izgradnja trebala početi još u proljeće 2011. Ipak, zbog određenih zastoja cijeli proces se malo oduljio, ali iz Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta navode kako je sada sve završeno, te je završetak svih aktivnosti, uključujući i uvođenje izvođača radova poddionica Kravica – Bijača planirano u rujnu ove godine.

Za izvođača radova na ovoj poddionici BH Konzorcija: Euroasfalt d.o.o, GP ŽGP d. d. i Hidrogradnja d.d. već je zatraženo i jamstvo za dobro izvršenje radova. Karić navodi kako je Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo urbanističku suglasnost za izgradnju navedene trase autoceste na koridoru Vc, a sredinom kolovoza očekuje se i izdavanje građevinske dozvole. Iako su mnogi navodili kako bi moglo doći do određenih problema zbog neformiranja novog Vijeća ministara BiH, Karić naglašava kako su navedeni radovi u nadležnosti FBiH, dok je izgradnja graničnog prijelaza kod Bijače u nadležnosti državnih vlasti.

Četiri ugovora

Navedena poddionica Kravice - Bijača izdvojena je jer postoji međudržavni sporazum BiH i Hrvatske da se čvorovi oko granice najprije završe. Ipak, ta poddionica autoceste samo je dio dionice Počitelj – Bijača. Navedena dionica duga je 21 kilometar, a njezina izgradnja podijeljena je u četiri ugovora. Uz već navedeni, sljedeća planirana poddionica jest Zvirovići - Kravice, koja će biti financirana iz kredita potpisanog s EBRD-om, poddionica Počitelj - Zvirovići, dužine 9,98 kilometara i most Počitelj, dužine 1016 metara.

Pored političkih prepucavanja oko izgradnje autoceste kroz Počitelj, do određenih problema kod izgradnje ove dionice dolazilo je zbog zastoja u procesu eksproprijacije zemljišta. Naime, dok je taj proces u općini Ljubuški glatko tekao, u općini Čapljina dolazilo je do određenih zastoja. Ipak, prema svemu sudeći, trenutačno su svi problemi prevladani tako da napokon planirana mjesta za izgradnju neće zjapiti prazna, nego bi se najdalje do kraja rujna trebala čuti buka strojeva.

Milijarda maraka na čekanju

Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka te još neki manji kreditori već prije tri godine za izgradnju koridora Vc kroz BiH odobrili su oko milijardu maraka kredita. Iako je u nekim dijelovima naše zemlje počela izgradnja autoceste, cijeli proces teče vrlo sporo te mnoga sredstva iz odobrenih kredita još uvijek nisu iskorištena, za što smo proteklih godina plaćali čak i milijunske kazne. Zbog svakodnevnog valjanja u dnevnopolitičkom blatu te dobro uhodane politike u BiH da se samo gledaju osobni i stranački interesi, Hercegovina, primjerice, još uvijek nema niti milimetra autoceste.

Što je s JJA?

O jadransko-jonskoj autocesti, koja je sa svojih 100 kilometara trebala proći kroz BiH, već neko vrijeme više nitko ne govori. Naime, ova autocesta koja počinje u Trstu u Italiji, a završava u grčkoj Kalamati, kroz našu zemlju trebala bi prolaziti zaleđem Neuma, Stoca i Trebinja, a kod Bijače bi se spajala s koridorom Vc. Ne treba pretjerano napominjati što bi ova autocesta značila za navedena uvelike nerazvijena područja, te što bi značila Hercegovini, BiH, ali i cijelom ovom dijelu Europe u smislu prometne uvezanosti.