Pravilnikom urediti haos: Sajmovi dobivaju kategorije i državnu pomoć

Pravilnik o kategorizaciji sajmova u BiH, koji bi trebao biti izrađen do kraja ove godine, jasno će staviti granice između sajmova koji mogu nositi epitet "međunarodni", te onih koji se mogu obilježavati kao "nacionalni" ili "lokalni".

Predsjednik Skupštine Grupacije organizatora sajmova pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Husein Topčagić vjeruje da će donošenje pravilnika biti od velike važnosti za ovaj sektor, koji je trenutno opterećen brojnim problemima, od neusaglašenost sa ostalim međunarodnim sajmovima do nekvalitetne sajamske organizacije.

Topčagić također priznaje da je pravilnik o kategorizaciji trebao do sada biti već donesen, no sporo formiranje vlasti na državnom nivou imalo je za posljedicu i sporost članova grupe koji su zaduženi za izradu ovog dokumenta. Ističe da bi do kraja ove godine pravilnik trebao dobiti konačnu formu, nakon čega će biti proslijeđen državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na usvajanje.

"Tržište u BiH trenutno dozvoljava da se može pojaviti bilo ko i organizirati sajam, a da za to nema ni adekvatan sajamski prostor niti bilo koje druge uslove da udovolji izlagačima. Ovaj pravilnik je također važan jer će regulisati pitanje koji sajmovi će biti podržani od raznih nivoa vlasti u BiH. Onog trenutka kada država odredi koje će sajmove podržavati, neki od sajmova neće moći tržišno opstati, a sami izlagači će ići na one sajmove na kojim će se moći kvalitetnije predstaviti", istakao je Topčagić, predsjednik Skupštine Grupacije koji je ujedno i direktor Gradačačkog sajma.

Prema njegovim riječima, ovo nikako ne znači da male sajmove treba ugasiti, već da te manifestacije treba održavati pod drugim imenom, kako se domaći i strani privrednici ne bi dovodili u zabludu.

U Grupaciji također ističu da su svjesni velikog broja registrovanih i neregistrovanih sajamskih organizatora koji objektivno ne mogu ponuditi izlagačima vrhunski sajamski događaj.

Krajnje je vrijeme, smatraju u Grupaciji, da se naši pojedini sajamski organizatori uozbilje i shvate značaj dugoročnog planiranja sajamskih aktivnosti i izgradnje brenda svakog pojedinog domaćeg sajma, a pogotovo onog sa oznakom "međunarodni".

Poručuju da, ako želimo da naši sajmovi opstanu na sve zahtjevnijem i probirljivijem međunarodnom tržištu, organizatori se moraju potruditi mnogo više kako bi izašli u susret i u potpunosti zadovoljili sve veće zahtjeve i potrebe tržišta, izlagača i posjetilaca kao krajnjih potrošača.

N.Voloder