Elektroprivreda BiH gasi "tehničko srce" koncerna: Propao plan težak 20 miliona KM

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo stavila je tačku na jedan od svojih najambicioznijih, ali i najkontroverznijih projekata u okviru restrukturiranja rudnika.

Odlukom Skupštine društva, pokrenut je postupak likvidacije zavisnog društva MiOD d.o.o. Tuzla, firme koja je osnovana sa zadatkom da postane "tehničko srce" koncerna, a završila je kao pravni subjekt bez radnika, opreme i ostvarene djelatnosti.

Šta je zapravo trebala biti ova firma?

Zavisno društvo MiOD d.o.o. Tuzla (Mehanizacija i Održavanje Društvo) osnovano je 2022. godine kao direktni odgovor na potrebu za restrukturiranjem rudnika unutar Koncerna.

Sjedište firme bilo je u Tuzli, na strateški odabranom lokalitetu u krugu rudnika "Kreka".

Struktura firme bila je podijeljena na tri ključna operativna stuba:

Pogon održavanja Tuzla: Fokusiran na mašinsko i elektro održavanje za rudnike tuzlanskog bazena.

Pogon održavanja Kakanj: Namijenjen potrebama rudnika u srednjoj Bosni.

Pogon mehanizacije: Koji je trebao centralizirati svu pomoćnu mehanizaciju (bagere, buldožere, dizalice) i iznajmljivati ih rudnicima po potrebi.

Pored ovih osnovnih pogona, MiOD je trebao biti i inkubator za nove djelatnosti, uključujući i eksploataciju kvarcnog pijeska.

Prema statutu, firma je imala sve organe upravljanja – Skupštinu, Nadzorni odbor i Upravu, te je bila registrovana kao dioničko društvo sa ograničenom odgovornošću u potpunom vlasništvu Elektroprivrede BiH.

Iako je pravno bila potpuno zaokružena, sa svim potrebnim pravilnicima o radu, sistematizacijom i etičkim kodeksima, MiOD je suštinski ostao preduzeće koje je postojalo samo u registrima i kancelarijama, bez ijednog radnog sata u rudarskim zonama.

34 miliona KM prihoda i izuzeće od javnih nabavki

Prema elaboratu o osnivanju, firma je trebala ostvarivati godišnji prihod od 34 miliona KM i neto dobit od 2,6 miliona KM.

Strateški cilj je bio da MiOD minimalno 80 posto svojih prihoda ostvaruje unutar Koncerna EPBiH.

Time bi se zakonski omogućilo izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, što bi rudnicima omogućilo direktno angažovanje ove firme bez dugotrajnih tenderskih procedura.

Milioni na računu, nula mašina i jedan zaposleni

Od planiranih 326 radnika (prema novim podacima iz elaborata), koji su trebali biti prebačeni iz rudnika Koncerna, firma je u realnosti ostala na samo jednom imenu – direktoru društva.

Nevjerovatan je podatak da je od 20,6 miliona KM kapitala, čak 15,8 miliona bilo rezervisano za nabavku nove opreme i remont postojeće mehanizacije u rudnicima.

Međutim ta oprema nikada nije nabavljena, a novac je na računu gubio vrijednost uslijed inflacije, dok su se troškovi administracije gomilali.

Samo u 2023. godini, firma koja nije ostvarila niti jedan fening prihoda, a imala je rashode od 151.266 KM.

Najveći dio tog iznosa, oko 141.000 KM, otišao je na naknade članovima Nadzornog odbora koji su nadzirali firmu bez radnika i bez ikakvih operativnih aktivnosti.

Pitanje opravdanosti i utroška javnih sredstava

Umjesto modernizacije rudnika i optimizacije troškova, osnivanje MiOD-a pretvorilo se u proces generisanja gubitaka bez ijednog radnog sata na terenu.

Likvidacija firme koja je trebala donositi desetine miliona maraka prihoda sada otvara pitanje odgovornosti za planiranje i utrošak javnih sredstava.

Preostali kapital će biti vraćen Elektroprivredi BiH, ali će MiOD ostati upamćen kao jedan od najskupljih administrativnih promašaja u bh. energetskom sektoru.

Firma odlazi u historiju bez ijednog realizovanog projekta, dokazujući da milionska sredstva nisu bila dovoljna da se ambiciozna birokratska vizija pretvori u operativnu stvarnost.

A.T.