
19.09.2011 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba

Europska unija, a kako to nalaže i Energetska zajednica do 2020. godine planira povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 posto. Neke zemlje idu i korak dalje, tako da je Njemačka do 2020. godine odlučila da povećanje bude čak 35 posto.
I BiH pravi pomake, uistinu to su još uvijek nedovoljne, ali nadati se da će neki mali projekti doprinijeti da obnovljivi izvori energije u našoj zemlji do 2020. godine ipak budu 20 posto.
U prilog ovome svakako ide i nedavna navaja da bi i Zeničku Arenu mogli grijati solarni kolektori, kao i navaja početka izgradnje prve solarne elektrane u Čapljini. Proizvodnja energije u ovoj elektrani trebala bi zadovoljiti potrebe 250-300 domaćinstava. Elektrana će kako je najavio investitor biti izgrađena u roku od tri mjeseca, a nalazit će se na području Gabele u općini Čapljina. Također, i Banja Luka ima instalisani kolektor za korištenje solarne energije a najveći takav objekat je Gradski olimpijski bazen.
Najnoviji podaci Svjetskog udruženja za solarnu energiju, kažu da solarna energija trenutno osigurava manje od jedan posto energije prodane u svijetu, uglavnom zbog svoje nestalne prirode i intenziteta.
Oni smatraju kako će energija sunca postat atraktivna kada cijenom bude mogla konkurirati konvencionalnim izvorima energije poput fosilnih goriva.
Također, na osnovu istraživanja pet najvećih solarnih tržišta - Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva - Europsko udruženje fotovoltažne industrije (EPIA) smatra da bi konkurentnost mogla biti ostvarena do 2020. godine, a u nekim područjima i prije.
"Cijena proizvodnje fotovoltažne energije u Europi mogla bi se smanjiti s raspona od 0,16 do 0,35 eura po kWh 2010. godine na raspon od 0,08 do 0,18 eura po kWh 2020., ovisno o veličini sustava i razini Sunčevog zračenja", navodi EPIA.
U svom izvještaju navode kako će uz pravu politiku i tržišne uvjete, fotovoltažna konkurentnost na nekim tržištima može postignuta već 2013., a do 2020. proširiti se na različitim segmentima tržišta širom kontinenta.
Naravno, svi ovi podaci su prema mišljenju stručnjaka ohrabrujući i za našu zemlju kao članicu Energetske zajednice, koja se obavezala na reformu sektora energije u skladu sa EU direktivama.
E. Kokor
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.