IT sektor Balkana nije jeftina radna snaga, ali treba mu državna strategija

Više od 500 učesnika i 65 govornika iz dvadesetak zemalja okupilo se u Sarajevu na prvom izdanju Adriatics Tech Summita, regionalne konferencije posvećene tehnologiji, digitalnoj transformaciji i vještačkoj inteligenciji. Jedan od najzanimljivijih trenutaka prvog dana bio je panel "The Future of IT in Adriatics Region", na kojem su lideri iz bosanskohercegovačkog IT sektora otvoreno govorili o zabludama, izazovima i prilikama koje stoje pred industrijom.

Više nismo jeftina radna snaga

Jedna od ključnih tema bila je percepcija regije kao izvora jeftine radne snage. Damir Dizdarević, direktor Logosofta, odmah je razriješio tu zabludu, kazavši da bh. kompanije razvijaju tehnološka rješenja koja su potpuno u korak s rješenjima koja se rade na evropskim tržištima. "Tehnološka zaostalost postoji u javnoj upravi, ali nikako u privatnom sektoru", istakao je.

Amina Karić, potpredsjednica Authority Partnersa i predsjednica Bit Allianse, bila je još direktnija i poručila da BiH više nije jeftina radna snaga.

"Možda smo bili nekad, prije petnaestak ili dvadeset godina. Ono što određuje naš položaj danas nije cijena, nego kvalitet. Naši timovi su agilniji, sposobniji da brže prihvate nove tehnologije", poručila je Karić.

Odljev talenata se mijenja

Panelisti su se dotakli i hroničnog problema odljeva kadra. Bernardin Katić, Microsoft MVP, ponudio je neočekivanu perspektivu. "Kada odu van, ljudi imat će malo veću plaću, ali izgubit će porodicu, prijatelje, cijeli život. Ono što zadržava ljude jeste ta naša balkanska topla atmosfera i socijalni život, to je jedino što može zaista ljude zadržati ovdje."

Dizdarević je dodao da se odlazak nikad nije dešavao zbog loših uslova unutar kompanija. "Uvijek je bio potaknut nečim izvana, nekom tenzijom, osjećajem nesigurnosti. I to ne možete riješiti nikakvim platama. To bi trebala biti državna strategija, da se te tenzije smanje", istakao je.

Siročad bez strategije

O odnosu države prema IT industriji panelisti su govorili otvoreno i tu je Karić bila direktna i bez ustručavanja.

"Mi smo bukvalno siročad. Nemamo nikakve poticaje, nemamo hubove, nemamo početni kapital za startupe. Jedino što država čeka jeste kako će nas što bolje oporezovati. Ništa drugo."

Dizdarević je potkrijepio tu ocjenu konkretnim podacima. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2024. godinu, svega 15 posto bosanskohercegovačkih kompanija ima uveden ERP sistem, a samo dvadeset tri posto je ostvarilo ikakvu web prodaju. "Koliko god imamo dobru digitalnu penetraciju, penetracija tehnoloških rješenja u biznisima je dosta niska. Mi imamo apsurdnu situaciju da bosanskohercegovačke kompanije za druge države rade rješenja iz oblasti javne uprave, a ne za svoju zemlju."

Kao pozitivan kontrast, pomenuta je Srbija gdje je napravljen odličan ekosistem za IT firme.

Lobiranje koje nailazi na zid

Karić je detaljnije objasnila zašto je borba za sistemsku promjenu toliko iscrpljujuća. "Mi imamo organizacije koje kontinuirano lobiraju na svim nivoima, od kantonalnog do federalnog do državnog. Ali problem je naš politički sistem koji se kontinuirano mijenja. Vi se taman dogovorite s nekim, svi vam obećaju. Dođu izbori, struktura se promijeni, zaborave na obećanja."

Ipak, postoje i mali pomaci. "U Kantonu Sarajevo IT industrija je postavljena kao strateška industrija. Ali to treba da se napravi i na federalnom i državnom nivou", dodala je Karić, napominjući da IT kompanije u BiH trenutno nemaju nikakav poseban pravni tretman jer nema posebnih zakona koji ih podržavaju.

Dizdarević je ukazao i na konkretan podatak koji govori o potencijalu koji ostaje neiskorišten, a to je da IT sektor učestvuje s gotovo pet posto u BDP-u Bosne i Hercegovine. "Mi po glavi zaista donosimo najveći prihod, ali država to ne prepoznaje. Zna kako da organizira turizam, ali ovo ne zna."

Kao inspirativan primjer koliko daleko može ići državna vizija, moderator je naveo Ujedinjene Arapske Emirate, koji su otišli korak dalje od pukog prepoznavanja IT-a kao strateškog sektora, osnovali su zasebno ministarstvo za vještačku inteligenciju. Karić je to ocijenila "sasvim opravdanim", s obzirom da AI postaje generator gotovo svakog segmenta privrede.

"Sve dok ljudi iz IT industrije ne budu na mjestima gdje se odlučuje", zaključila je Karić, "ne može se izgraditi dobra sredina za dalji razvoj. Jedino oni zaista mogu pomoći da se taj ekosistem izgradi."

AI kao alat, a ne prijetnja

Panel je završio razgovorom o nezaobilaznoj vještačkoj inteligenciji.

Katić je bio iskren o izazovu koji AI postavlja pred kompanije. "Više nemamo potrebe za juniorima. Dok objasnim junioru šta treba napraviti i prekontroliram, ja sam to već tri puta nakucao u promptu i dobio gotov rezultat. Nema ekonomskog opravdanja za zapošljavanje juniora."

Karić mu je odmah uzvratila: "Ja se ne bih složila. Authority Partners je ove godine zaposlio dvadeset i dva juniora. I to su juniori koji su AI savvy više nego neke kolege s deset godina radnog iskustva. Nove generacije su te koje će jahati na valu AI. Mi moramo dati šansu mladim ljudima, jer ako ne budemo, izumrijet ćemo."

Dizdarević je pak ponudio podatak koji relativizira euforiju oko AI-a. Prema istraživanju Economista provedenom u Britaniji i Americi, svega pet posto kompanija iz različitih industrija može direktno korelirati uvođenje AI-a s konkretnom finansijskom koristi. Karić je i to prokomentirala: "Problem je što programeri koji koriste AI ne koriste vrijeme koje im je AI otvorio. Uštedio vam je vrijeme, ali pitanje je šta vi radite s tim vremenom? Tu je dodatna vrijednost. Tu će biti razlika."

"Zašto izvoziti drvo, kad možemo izvoziti pamet?", ovom rečenicom Karić je sažela cijeli panel, dok je moderator Frane Borozan pridodao je i opomenu svima koji strahuju od AI-a.

"AI neće uzeti vaš posao. Uzet će ga onaj koji AI koristi", zaključio je.

Adriatics Tech Summit nastavlja se i danas s predavanjima i panelima posvećenim digitalnoj transformaciji i razvoju startup ekosistema u regiji.