Prevođenje bez razumijevanja: Zašto AI i dalje griješi

Završni, treći dan Adriatics Tech Summita obilježen je nizom stručnih predavanja, među kojima se izdvojilo i izlaganje o ulozi umjetne inteligencije u prevodilačkoj industriji.

Klaudia Bulić, mlađa projektna menadžerica u kompaniji Verbosari, ukazala je na prednosti i mane dugoročne upotrebe alata poput Google Translatea i umjetne inteligencije u prevodilačkom poslu, ističući kako je dilema o kredibilitetu ovih alata sve prisutnija.

Bulić je pojasnila razliku između klasičnog prevođenja i lokalizacije, naglašavajući da ta dva pojma ne podrazumijevaju isti proces. Dok prevođenje podrazumijeva prenošenje poruke sa jednog jezika na drugi, lokalizacija ide korak dalje i prilagođava sadržaj konkretnom tržištu i publici.

"Prijevod šalje neku poruku, dok lokalizacija prenosi iskustvo, nadilazi sam tekst", rekla je Bulić.

Prema njenim riječima, lokalizacija podrazumijeva razumijevanje kulturnih, religijskih i društvenih specifičnosti ciljne publike, uključujući ton, stil i specifične fraze, odnosno izraze. Upravo zanemarivanje tih elemenata može dovesti do gubitka povjerenja korisnika. Kao ilustraciju navela je primjer višestruko prevođene knjige turskog autora, koje je prvobitno prevedeno na engleski jezik, a potom na hrvatski, što je rezultiralo pojavom riječi sa potpunim gubitkom smisla i sasvim drugačijim konktekstom, koje se nikako nisu uklapale u rečenice. Bulić time ističe kako čak i samo jedna pogrešno prevedena jedna riječ može dovesti u pitanje kvalitet cijelog prijevoda.

Ljudski faktor kao ključ kvaliteta prijevoda

Iako je jasno da umjetna inteligencija ima sve veću ulogu u industriji, Bulić naglašava da njena upotreba nije zamjena za ljudski rad.

"Svijet i dalje treba prave prevoditelje, barem za treniranje tih online materijala."

Savremeno tržište zahtijeva brzinu i efikasnost, što dodatno podstiče korištenje AI alata. Oni omogućavaju brže odgovore i optimizaciju procesa, ali također dolaze uz određene izazove. Prednosti se ogledaju u smanjenju troškova i stvaranju ustaljenih stručnih baza koje olakšavaju buduće projekte, dok istovremeno ubrzavaju izlazak proizvoda na tržište.

Upozoravajući na ograničenja umjetne inteligencije, navela je kako poseban problem predstavlja rad sa jezicima poput bosanskog, hrvatskog i srpskog, koji nisu dovoljno zastupljeni u treninzima AI sistema, što često rezultira miješanjem jezika i nepravilnostima koje zahtijevaju ljudsku intervenciju. Također, automatski sistemi često ne prepoznaju gramatičke greške, pogrešnu deklinaciju ili sintaktičke nepravilnosti, te je često potrebna ljudska intervencija.

Kontekst je još jedan ključni faktor koji umjetna inteligencija ne razumije uvijek adekvatno. Izrazi i fraze poput "break a leg" ("slomi nogu" na engleskom) ili "on fire" (gori) mogu biti pogrešno interpretirani bez dodatnih objašnjenja. Osim toga, kulturne razlike mogu dovesti do ozbiljnih nesporazuma, posebno kada je riječ o simbolima i gestama koje u različitim dijelovima svijeta imaju potpuno drugačije značenje.

"Kad mi AI ponudimo kontekst, on će nam dati dobar rezultat, ali na sam. Dok dođemo do tog rezultata, već smo potrošili vrijeme i svoj način rada."

Gdje umjetna inteligencija griješi u prevođenju

Problemi se javljaju i u dizajnu, jer različiti jezici zahtijevaju različitu dužinu teksta, što utiče na vizuelni izgled proizvoda. Također, održavanje konzistentnog tona i stila kroz cijeli sadržaj ostaje izazov bez jasnih smjernica i ljudske kontrole.

U nastavku izlaganja Bulić je podsjetila na poznate primjere loše lokalizacije u globalnim kompanijama.

Jedan takav primjer je KFC-a, čiji je slogan "finger licking good" (eng. "za prste polizati") u Kini preveden kao "eat your fingers off" (pojedi svoje prste), što je imalo negativne posljedice po poslovanje.Još jedan negativan primjer je i slučaj Shanghai Banke u HongKongu, koja je za cilj imala pridobiti klijente sa sloganom "Assume nothing" (ne pretpostavljajte ništa), aludirajući da klijenti ne moraju ni o čemu razmišljati, ali je on pogrešno preveden u određenim zemljama, te je nakon prijevoda glasio "Do nothing" (ništa ne radite), što je kasnije banku koštalo deset miliona dolara da popravi svoj marketing u svijetu.

Primjera loše lokalizacije je mnoštvo i u automobilskoj industriji, ali jedan od dobrih primjera je iz Hyundai, koji je svoj model Kona, zbog lošeg značenja u Portugalu prilagodio i nazvao Kauai.

Zaključujući svoje izlaganje, naglasila je da umjetna inteligencija ne predstavlja prijetnju, već alat koji treba koristiti uz ljudski nadzor.

"AI nije nešto čega se treba plašiti, ali zapravo je čovjek taj koji još uvijek daje završni pečat. Ako vi imate umjetnu ruku i umjetnu nogu, vi možete to koristiti, ali znate i vi da je to umjetno i ne da takav rezultat kao nešto što je prirodno i što je jezik. Jer, na kraju dana, ljudi su ti koji jezik i koriste"

Na kraju je podsjetila i na poruku chatbota ChatGPT koji kaže da je brzina dobra, preciznost bolja, ali da je ipak čovjek neophodan.