Energetski sektor u BiH na udaru politike: Odnosi između entiteta stopiraju projekte

Energetski sektor u BiH ima ogromne mogućnosti, međutim prema važećim zakonskim rješenjima energetika je u nadležnosti entiteta FBiH i RS, te zbog toga postoje određene razlike u vlasništvu, organizaciji i nekim zakonskim rješenjima koja uređuju energetski sektor u našoj zemlji, kazao je za ekapija.ba Mladen Zeljko, energetski stručnjak sa Energetskog instituta "Hrvoje Požar".

Energetika je smatra Zeljko vrlo kompleksno i široko područje, jer se energetski sektor sastoji od nekoliko podsektora koji se međusobno isprepliću. U BiH su to elektroenergetski sektor, naftni sektor, plinski sektor, sektor uglja i sektor daljinskog grijanja.

"Što se tiče sektora nafte, BiH je u potpunosti ovisna o uvozu nafte, dok dio derivata proizvodi, a dio uvozi", smatra on, dodajući kako je taj sektor u potpuno privatiziran i funkcionira slično kao i u zemljama okruženja.

"Plin se također uvozi. Međutim, plinska mreža pokriva samo jedan manji dio BiH. Potrebna je nadogradnja plinske mreže kako bi se pokrio veći dio teritorija BiH. Na tome se rade neke pripreme, za sada na razini studija."

Navodi, kako je sektor ugljena vrlo bitan za BiH i on je najvećim dijelom vezan za elektroenergetski sektor tako da su rudnici ugljena pridruženi elektroprivrednim tvrtkama ili samim elektranama koje koriste ugljen.

"Elektroenergetski sektor je praktično još uvijek potpuno (ili većinski u RS) u vlasništvu entiteta. Krenulo je restrukturiranje prije desetak godina i tu su načinjeni neki pomaci", pojašnjava Zeljko, smatrajući da je ono što opterećuje elektroenergetski sektor, posebno kad je u pitanju prijenos električne energije (koji je na razini cijele BiH) su politički odnosi između entiteta.

"Tamo su blokirani određeni novci, koji nisu mali, a koji bi trebali biti iskorišteni za dogradnju i modernizaciju sustava prijenosa, čime bi se otvorio put pokretanju nekih projekata koji su zakočeni radi nefunkcioniranja kompanije za prijenos", pojašnjava Zeljko.

On u energetskom sektoru u BiH vidi puno prostora za dalja ulaganja, kaže kako osim većeg broja lokacija za hidroelektrane, tu su i postojeće, a i neke nove lokacije za termoelektrane na domaći ugljen. Svakakvo tu su ističe i obnovljivi izvori, vjetar, sunce, biomasa, bioplin, geotermalna energija i na kraju i energetska učinkovitost. Međutim, i pored ogromnog prostora za ulaganja, postoje i preduvjeti, a oni se odnose na transparentnost zakonske regulative, koja će osigurati stabilnost prilika kako bi se investitori mogli odlučivati za ulaganja.

Zeljko je na temu "Energetski sektor u BiH i mogućnosti ulaganja u energetiku" u četvrtak govorio na savjetovanju u Širokom Brijegu, koje je održano u saradnji sa kompanijama Mentorex d.o.o. Zagreb i Urgent d.o.o. Široki Brijeg.

Elvira Kokor