Provođenje mjera energetske efikasnosti neće imati alternativu

Energetska efikasnost u idućem razdoblju će postati strateški važno pitanje za održivi ekonomski razvoj svake zemlje pa tako i BiH.

Safet Harbinja, direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, kaže da uvođenje energetske efikasnosti nema alternativu ako želimo imati održivi razvoj.

Smatra da će biti intezivirani napori u uspostavljanju baze koja se odnosi na stručni kadar iz ove oblasti te stvaranju adekvatne pravne legislative kao i mogućnosti sufinanciranja projekta energetske efikasnosti javnim sredstvima.

Kako bi razvili ovu oblast ključno je, kaže, raditi na jačanju kapaciteta svih uključenih u proces efikasnog upravljanja energijom kako domaćih insttiucija tako i stručnjaka iz ovih oblasti.

Od benefita koje možemo očekivati od uvođenja sustavnih mjera energetske efikanosti je postizanje ušteda u energiji koji se onda mogu preusmjeriti u druge oblasti, povećana građevinska aktivnost koja će donijeti nova zapošljavanja. Osim toga, navodi, da sektor energetske efikanosti podrazumijeva i stvaranje cijelog jednog novog niza usluga i djelatnosti od projektiranja  novih rješenja i uvođenja novih tehnologija do seta novih energetskih usluga što će pomoći razvoju čitave ekonomije.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti Republike Srpske Srđan Todorović kaže da se može reći da smo svi početnici u ovoj oblasti te da će današnja diskusija stručnjaka i zaključci koji budu doneseni biti od koristi institucijama koji kreiraju politike iz ove oblasti. 

Naveo je da je RS već usvojila Zakon o prostornom uređenju i građenju i Zakon o energetskoj efikasnosti čime su stvorili pravni okvir potreban za reguliranje ove oblasti. "Nedavno su usvojeni i svi podzakonski akti kada je u pitanju energetska efikasnost u zgradarstvu", navodi Todorović.

Zajedno sa GIZ-om rade na uspostavi energetskog certificiranja zgrada, obavezne obuke stručnih lica koja će se baviti stručnim pregledima zgrada te na uspostavi baze podataka izdatih energetskih certifikata.

"Vrlo brzo će u RS početi obvezna obuka i nadam se da ćemo vrlo brzo imati kompanije i stručnjake koji se mogu baviti energetskim pregledom objekta. Planirano je da se sa tim počne od 1.1. 2016.", naveo je on.

Toni Borković, predstavnik Energetskog instituta Hrvoje Požar iz Zagreba kaže da su iskustva Hrvatske u uspostavi energetske efikasnosti kada se gledaju statistički podaci o povećanju broja radnih mjesta nisu impresivna.

Gledajući statističke podatke ne može se reći da ima nekih značajnih rezultata, kaže on dodajući da je građevinski sektor sada nakon krize sada na razini koju su imali 2010. te da je i broj izdanih građevinskih dozvola dosta pao. "No,  podaci o investicijama pokazuju da su investicije u zadnje dvije godine skočile. Naime, mjere energetske efikasnosti su zahvatile oko 50.000 stanovnika i u njima su recimo vlasnici zgrada sudjelovali sa svojim novcem u provedbi mjera energetske efikanosti što je značajan rezultat", navodi on.

Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije Grizelj, kaže da institucije ne pomažu previše u uspostavi ovog sustava energetske efikasnosti te da je potrošač ugrožen od strane države. Kaže da je uspostavljena suradnja realnog i državnog sektora kroz Ekonomsko-socijalno vijeće,  ali da rezultata u ovoj oblasti još nema.

 Da bismo imali energetsku efikanost implementiranu u cijelost moramo napraviti kvalitetan sustav tj. kvalitetna zakonska rješenja te ih provoditi, istaknula je Jasmina Katica, predstavnica Federalnog ministarstva prostornog uređenja. "Neke stvari u smislu propisa smo uradili, ali ostalo je još dosta toga što se mora uradi", navela je ona.

Jasmin Huremović, predstavnik kompanije Xella BiH, kazao je da je za razvoj ovog sektora potrebna poticajana zakonska regulativa. Naveo je da je recimo u Slovačkoj cijena građevinske dozvole 6 posto od prosječne plaće dok se kod nas za to često mora uzeti i kredit a osim toga dosta dugo se čeka na nju. Navodi da se prema njihovim procjenama oko 85 posto objekata gradi bez potrebne dokumentacije te da je problem u organiziranost države.

Podsjetimo, direktiva o energetskoj efikasnosti (2012/27/EU) stupila je na snagu u prosincu 2012. Njome se države članice obvezuju na postavljanje okvirnih nacionalnih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti za 2020. temeljenih na potrošnji bilo primarne bilo konačne energije. Direktivom se također utvrđuju pravno obvezujuća pravila za krajnje korisnike i dobavljače energije. A Bosna i Hercegovina budući da je potpisala ugovor o Energetskoj zajednici preuzela obavezu transpozicije odredbi direktiva Europske unije u domaće zakonodavstvo, a koje se odnose na energetsku efikasnost. Među najvažnijim direktivama su upravo direktiva 2012/27/EU o energetskoj efikasnosti, ali i direktiva 2010/31/EU o energetskim karakteristikama zgrada, te direktiva 2010/30/EU o označavanju proizvoda koji troše energiju i standardne informacije o proizvodu.

D.K.

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces euroatlantskih integracija''

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“