Sindikat RS i Udružene žene traže veća prava za majke i porodilje

Predstavnice Saveza sindikata Republike Srpske i Fondacije „Udruženje žene“ Banja Luka danas su predstavile zajedničku inicijativu kojom od Vlade RS traže izmjenje zakonskih propisa iz radno-pravne oblasti i dječije zaštite.

Dajana Marjanović Verić iz Saveza sindikata RS rekla je da je u fokusu unpaređenje prava majki, radnika i roditelja, uključujući ostvarivanje i povećanje materinskog dodatka, punu naknadu plate tokom porodiljskog odsustva, zaštitu prava na godišnji odmor i regres, kao i veća prava roditelja prilikom polaska djece u vrtić i školu.

''Sve majke moraju imati jednaka prava. U praksi imamo često situacije da žene koje su zaposlene na ugovor na određeno koje ostanu trudne nemaju baš nikakvu naknadu na vrijeme trudnoće i porodiljskog odsustva. Tražimo da se prava majki koje su zaposlene na ugovor n neodređeno i određeno izjednače'' - objasnila je Marjanović Verić.

Osim toga, kako je navela, neophodno je što prije povećati iznos materinskog dodatka koji iznosi 406 KM i koji je određen prije nekoliko godina.

''Taj iznos je pojelo vrijeme. Podsjećam da taj dodatak mogu da primaju nezaposlene majke'' - dodala je ona.

Savez sindikata RS traži od Vlade RS i zakonsku izmjenu tako da radnicima koji su privremeno spriječeni za rad u slučaju dugotrajne bolesti, duže od godinu dana, ne smije biti uskraćeno pravo na korištenje godišnjeg odmora i pravo na regres.

Izvršna direktorica Fondacija Udružene žene Gorica Ivić upozorila je da se žene, posebno trudnice i porodilje zaposlene na određeno vrijeme, često suočavaju sa pravnom nesigurnošću nakon isteka ugovora o radu, zbog čega ostaju bez mogućnosti ostvarivanja prava poput porodiljske naknade ili materinskog dodatka.

Ona je istakla da se ovoj organizaciji često obraćaju žene koje nisu dovoljno informisane o svojim pravima i koje zbog komplikovanih procedura pomoć traže od nevladinih organizacija i sindikata.

''Ove zakonske promjene doprinijele bi tome da žene koje ostanu trudne ne budu diskriminisane i da ne moraju prolaziti kroz dugotrajne procedure kako bi ostvarile prava koja im pripadaju'' - rekla je Ivić.

Govoreći o ženama žrtvama nasilja, Ivić je ukazala i na problem umanjenja plate tokom bolovanja nakon prijavljenog nasilja u porodici. Navela je da žene koje zbog povreda otvore bolovanje često ostaju bez 30 odsto primanja, što ih dodatno obeshrabruje da prijave nasilje ili napuste nasilnu zajednicu.

''U trenutku kada pokušavaju izaći iz nasilja, žene često imaju dodatne troškove stanovanja i brige o djeci, pa im i to umanjenje predstavlja ozbiljan problem. Zato smo još ranije inicirali izmjene zakona kako bi tokom prvog mjeseca bolovanja zbog nasilja bile isplaćivane pune plate'' - navela je Ivić.

Dodala je da pojedini poslodavci već samostalno isplaćuju pun iznos plate zaposlenim ženama koje su žrtve nasilja, što je ocijenila pozitivnim primjerom do eventualnih zakonskih izmjena.

Ivić je ukazala i na neravnopravan položaj žena na tržištu rada, navodeći da žene u RS u većem broju završavaju fakultete i master studije, ali da su i dalje manje zastupljene na rukovodećim i mjestima odlučivanja.