Novoizabrani zastupnici i delegati u Bosni i Hercegovini uskoro će preuzeti mandate koji im, zavisno od nivoa vlasti, donose mjesečna primanja od 3.500 do 8.500 KM. Istovremeno, veliki broj zaposlenih zarađuje manje od prosječne plate, a prema istraživanju Saveza sindikata, čak 40 posto radnika uz redovno zaposlenje obavlja dodatni posao kako bi osiguralo egzistenciju porodice.
Nakon završenih izbora, slijedi konstituiranje parlamentarnih tijela i početak novih četverogodišnjih mandata. Uz osnovne plate, izabrani predstavnici ostvaruju pravo na različite naknade i druge pogodnosti, zbog čega njihova ukupna primanja mogu biti znatno veća od prosječnih zarada u zemlji.
Razlike u prihodima političkih predstavnika i zaposlenih građana ponovo otvaraju pitanje odnosa visine primanja i odgovornosti koju nosi obavljanje javnih funkcija.
Novinarka Milkica Milojević smatra da visina političkih primanja sama po sebi nije ključni problem, već motivi zbog kojih se pojedinci odlučuju baviti politikom.
"Moj stav je da nije problem kolike su njima plate. Problem je što oni zbog tih plata se i upuštaju u politiku, što njih baš briga što će da žive s naših leđa godinama, neki i decenijama i da pritom ne rade svoj posao."
Čak 40 posto zaposlenih radi dodatni posao
Dok primanja parlamentaraca dostižu nekoliko hiljada maraka mjesečno, više od dvije trećine zaposlenih u BiH prima platu nižu od prosjeka, koji se u navedenim podacima kreće oko 1.300 KM.
Na finansijske poteškoće zaposlenih ukazuju i rezultati nedavnog istraživanja Saveza sindikata o dostojanstvenoj plati. Prema tim podacima, četiri od deset radnika primorana su uz redovni posao raditi još jedan kako bi zadovoljila potrebe svojih porodica.
Sindikalni predstavnici posebno ukazuju na nesrazmjer između primanja zaposlenih i dobiti koju ostvaruju poslodavci.
Darko Ružičić iz Saveza sindikata Republike Srpske ističe da su očekivanja radnika, uprkos rastu životnih troškova, relativno skromna.
"Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da su ovi ispitanici rekli da bi dostojanstvena plata trebala da iznosi između 2.000 i 2.500 KM, njih 35%."
Politički angažman kao put do finansijske sigurnosti
Razlika između primanja na političkim funkcijama i zarada u drugim djelatnostima otvara i pitanje razloga zbog kojih se pojedinci odlučuju za političku karijeru.
Sociolog Drago Vuković smatra da su lični i stranački interesi već dugo prisutni u političkom djelovanju u Bosni i Hercegovini, dok je odgovornost prema javnosti potisnuta u drugi plan.
"Kod nas je politika odavno, od uvođenja višepartijskog sistema odmah poslije toga postala interesna politika gdje je cilj svake politike briga o svojim ljudima, svojim kadrovima, o njihovom uhljebljenju a prestala je biti ono što jeste i treba da bude, jedna odgovorna, moralno javna djelatnost."
Sličnu pojavu prepoznaje i komunikolog Mladen Bubonjić, koji ukazuje na razloge zbog kojih se sve veći broj mladih odlučuje za politički angažman.
"Zašto se toliko mladih uopšte ljudi opredjeljuje za nekakvo bavljenje politikom? Zato što prosto vidi kao jedini izlaz, međutim taj izlaz nije osnovni egzistencijalni izlaz, to je nešto više od toga."
Na izborima učestvovalo 7.000 kandidata i 75 stranaka
O interesovanju za političko djelovanje govore i podaci o broju učesnika izbornog procesa. Na proteklim izborima u Bosni i Hercegovini učestvovalo je približno 7.000 kandidata i 75 političkih stranaka.
Analitičari ocjenjuju da su finansijska sigurnost, mogućnost napredovanja i pogodnosti povezane s javnim funkcijama među razlozima zbog kojih politički angažman privlači veliki broj ljudi.
Istovremeno, podaci o primanjima zaposlenih i rezultatima sindikalnog istraživanja ukazuju na značajne razlike između ekonomskog položaja velikog dijela radnika i finansijskih uslova koje donose izabrane političke funkcije, prenosi BHRT.
