Energetska efikasnost u BiH prolazi fazu "dječijih bolesti"

BiH kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici obavezna je do 2020. godine preuzeti dio svojih obaveza, odnosno do ovoga roka udio obnovljivih izvora energije trebao bi biti 20 posto, potrošnja energije bi trebala biti smanjena za 20 posto, kao i prisustvo CO2.

Mladen Zeljko, energetski stručnjak iz Energetskog instituta Hrvoje Požar u razgovoru za ekapiju kaže, kad je u pitanju korištenje obnovljivih izvora i poboljšanje energetske učinkovitosti u BiH, može se slikovito reći da BiH, kao i ostale tranzicijske zemlje prolazi fazu "dječijih bolesti".

"Prema nekim konkretnim potezima koji su načinjeni u posljednje vrijeme, prije svega mislim na prednacrt Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, postoje dosta dobri temelji da se možemo nadati da je razdoblje nečinjenja ili lutanja u rješenjima pri završetku", kaže Zeljko.

Naravno, još predstoji dosta posla. Nakon donošenja spomenutog Zakona, u vremenskom roku od šest mjeseci treba izraditi čitav niz podzakonskih akata ili pravilnika, kako bi se uspostavila potpuna zakonska regulativa, koja je preduvjet da se nešto bitnije počne događati u tom području.

Što se tiče energetske učinkovitosti, u sektoru zgradarstva, koje je i najveći potrošač energije, također su stvari pokrenute s mrtve točke. Doneseni su određeni zakoni i pravilnici koji reguliraju energetsko certificiranje zgrada, a počela je i obuka certifikatora. Poboljšanjem izolacije zgrada i ugradnjom modernih energetskih tehnologija u zgradarstvu mogu se postići velike uštede energije.

"Dinamika i opseg ovih događanja, nisu takvi da bi građani BiH mogli biti zadovoljni. Međutim, pri tome treba biti realan. BiH kao državu još uvijek pritiskaju neki problemi političke naravi, ustrojstva države, razina gospodarskih aktivnosti, životni standard, koji nisu poticajni za procese o kojima je riječ. Bitno je da se u proces krene promišljeno. Manja je šteta od toga što se ide malo sporije, nego da se krene u krivom smjeru, pa se onda nastoji popraviti nešto što je nepopravljivo. Ali to opet ne smije biti alibi za nečinjenje", pojašnjava Zeljko.

Ono što je bitno naglasiti, jeste da Ugovor o Energetskoj zajednici ne definira direktno obvezne udjele obnovljivih izvora u pojedinoj zemlji potpisnici. Međutim, kako je EU potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici, zemlje članice(a time i BiH) slijede pravne stečevine EU. BiH, kao i cijela regija, ima relativno visok udjel proizvodnje električne energije iz hidroelektrana, pa uz dobru zakonsku regulativu i atraktivne poticaje možda i može dostići željene ciljeve do 2020. godine.

"Problem bi mogao biti u segmentu energetske učinkovitosti, kao i u udjelu biogoriva u prometu. BiH u sličnoj situaciji kao i ostale zemlje jugosistočne Europe. Istina, Hrvatska je malo prije krenula u te procese i za sada je u nekoj prednosti u odnosu na ostale zemlje regije".

E. Kokor