Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević oštro je reagovao nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH (AZLP) trajno zabranila IDDEEA-i i Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obradu ličnih podataka u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potpisa.
"Sada kad privrednici (i njihove računovođe) ne mogu više elektronski da vrše i potpisuju prijave poreza prema UIO BiH, a što su prethodnih godina radili, te čime je mjesečno ugrožena milijarda KM prihoda prema državi BiH, baš me zanima šta će parlamentarci i nadležni poduzeti u ovom slučaju. Troje iz tala, doktorica megafon i direktor u tehničkom mandatu stvorili haos državi i privredi. Kolike će tek biti tužbe za naplatu štete prema državi jer je čovjek potpuno nenadležno donio neko rješenje zbog tala i političkog zadatka?", poručio je Badnjević.
Šta je prethodilo reakciji
Spor je eskalirao nakon što je AZLP donijela rješenja kojima se IDDEEA-i i UIO BiH trajno zabranjuje obrada ličnih podataka radi izdavanja kvalifikovanih elektronskih certifikata, izuzev u postupku digitalnog potpisivanja vezanog za identifikacione dokumente. Agencija je ujedno naložila i brisanje podataka prikupljenih u fazi testiranja sistema elektronskog identiteta građana BiH. Na rješenje se ne može uložiti žalba, ali se spor može pokrenuti pred Sudom BiH.
IDDEEA je na to odgovorila saopćenjem u kojem tvrdi da AZLP nema zakonsku nadležnost da zabranjuje izdavanje kvalifikovanih elektronskih potpisa ili da nadzire rad ovjerilaca, pozivajući se na Zakon o elektronskom potpisu BiH, prema kojem tu nadležnost ima organ pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH.
Prema navodima IDDEEA-e, to ministarstvo je više puta formalno potvrdilo da IDDEEA i UIO ispunjavaju sve zakonske i tehničke uslove, bez utvrđenih nepravilnosti.
Nadležnost i posljedice
U srži problema je pitanje ko ima ovlast da odlučuje o sistemu kvalifikovanih elektronskih potpisa — AZLP, koja je donijela zabranu, ili Ministarstvo komunikacija i transporta, koje je po posebnom zakonu nadležno za nadzor nad ovjeriocima. IDDEEA tvrdi da se ovim rješenjima preuzimaju nadležnosti drugog organa i da se time direktno blokiraju sistemi koji već godinama funkcionišu u fiskalnoj i pravosudnoj infrastrukturi BiH.
Iz samih rješenja AZLP-a, pak, proizlazi drugačija logika. Agencija smatra da niti IDDEEA niti UIO imaju zakonski osnov da izdaju kvalifikovane elektronske potvrde, bez obzira na to što tehnički ispunjavaju propisane uslove i što su upisane u Registar ovjerilaca.
Argument se temelji na tumačenju da ovjerilac, prema Zakonu o elektronskom potpisu i evropskoj eIDAS regulativi, može biti samo fizičko ili pravno lice koje djeluje u komercijalne svrhe, ne javni organ osnovan da djeluje u javnom interesu, pri čemu se AZLP poziva i na praksu zemalja EU u kojima pružatelji ovih usluga nisu dio javnog sektora. Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, suprotno tome, u svom mišljenju iz januara 2026. ističe da je upravo ono, kao lex specialis nadležni organ, jedino ovlašteno da odlučuje o statusu ovjerilaca, te da se mjere AZLP-a mogu odnositi isključivo na zakonitost obrade ličnih podataka, a ne na pitanje ko može vršiti tu djelatnost. Upravo iz ovog razilaženja u tumačenju nadležnosti proizlazi cijeli sukob.
Prema podacima koje je IDDEEA iznijela, kroz sistem elektronskih prijava UIO BiH država mjesečno ostvaruje više od 800 miliona KM javnih prihoda od PDV-a, carinskih deklaracija i drugih fiskalnih akata, sredstava iz kojih se finansiraju plate u javnom sektoru, penzije, zdravstvo i socijalna davanja. Pored toga, sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa korišten je u više od 100 pravosudnih institucija širom BiH, gdje ga svakodnevno koriste sudije, tužioci i službenici.
IDDEEA upozorava i na pravnu nesigurnost koja iz ovoga proizlazi. Otvara se pitanje statusa svih do sada izdatih certifikata i pravnih radnji zasnovanih na njima, kao i mogućnost tužbi privrednih subjekata protiv države zbog štete. Cijeli spor dodatno je opterećen i odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/25, kojom je elektronska identifikacija i sistem digitalnog povjerenja proglašen isključivom nadležnošću države, dok je nakon te odluke na entitetskom nivou usvojen novi zakon koji uređuje istu oblast.
Nastavak ranijeg spora oko legitimiteta KEP-a
Pitanje statusa elektronskih potpisa IDDEEA-e i UIO-a nije novo. Krajem decembra 2025. vodio se spor sa Poreznom upravom Federacije BiH (PUFBiH), koja je svoj sistem za elektronsko podnošenje prijava integrisala isključivo sa rješenjima privatnih ovjerilaca Halcom i BH Pošta, zaobilazeći besplatne potpise koje izdaju IDDEEA i UIO. Tada su obje državne institucije optužile PUFBiH da svojim tehničkim pristupom tjera građane i privredu da plaćaju usluge koje već imaju besplatno, čime se digitalizacija pretvara u dodatni trošak umjesto u olakšicu.
Taj spor se ticao toga da li drugi sistemi treba da prihvataju potpise IDDEEA-e i UIO-a. Rješenja AZLP-a iz juna 2026. idu korak dalje i osporavaju samu osnovu po kojoj IDDEEA i UIO izdaju kvalifikovane elektronske potvrde. Zanimljivo je i da je argument koji je u decembru korišten kao prednost državnih institucija, činjenica da svoje usluge ne naplaćuju, u junskim rješenjima AZLP-a postao jedan od razloga zbog kojih Agencija smatra da javni organi ne mogu imati status ovjerilaca, s obzirom na to da i Zakon o elektronskom potpisu i evropska eIDAS regulativa tu djelatnost tretiraju kao komercijalnu uslugu.
IDDEEA je najavila da će odmah pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i tražiti hitno stavljanje rješenja AZLP-a van snage, koristeći i druga domaća i međunarodna pravna sredstva.
