Ideja recikliranja sve atraktivnija: Od srušenih građevina ponovo praviti kamen i šljunak

Zemlje jugoistočne Evrope, među koje spada i Bosna i Hercegovina, bogate su prirodnim agregatima kao što drobljeni kamen, pijesak i šljunak, koji se koriste u građevinarstvu. Ipak, predviđa se da će rast ove industrije u narednih nekoliko godina zakomplicirati cjelokupno snabdijevanje tržišta agregatima, a time i samu eksploataciju.

S druge strane, građevinski sektor intenzivno je koristio prirodne resurse i stvarao količine otpada koje, u novije vrijeme, okoliš više ne može apsorbirati.

Sve su glasniji zahtjevi da se smanji upotreba neobnovljivih prirodnih resursa te ispita mogućnost recikliranja kao jedan od efektivnih načina upravljanja otpadom.

Naime, otpad koji uglavnom dolazi od građenja ili rušenja mogao bi se u stvari obrađivati u postrojenjima za recikliranje i postati reciklirani agregat, koji će ponovo biti uključen u proizvodni cikluse u obliku proizvoda ili sirovine.

Kako bi promovirala ideju obnavljanja otpada, Evropska unije je pokrenuta je SARMa projekat (Sustainable Aggregates Resource Management - Održivo upravljanje kamenim agregatima), koji će biti sufinansiran kroz program međudržavne suradnje Jugoistočne Europe (SEE). U realiziranju projekta sudjeluje 14 partnera iz različitih zemalja Evropske unije kao i iz zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo. Vodeći partner je Geološki zavod Slovenije.

Glavni cilj projekta je promoviranje politike recikliranja kroz praksu održive mještovite nabavke Sustainable Supply Mix (SSM)- koja zapravo predstavlja mješavinu prirodnih agregata, recikliranih agregata, eksploatacijskih nusproizvoda i zemljanih i kamenih iskopina.

Prije tri godine, Evropska unija donijela je novu direktivu kojom se trebao promijeniti mentalitet kada je u pitanju otpad - grčki ekonomist Stavros Dimas izjavio da je nova perspektiva otpada, od neželjenog tereta do dragocjenog resursa, treba pridonijeti preobrazbi Europe u "reciklirajuće društvo".

Nove smjernice također postavljaju cilj da se do 2020. godine reciklira od 50 posto komunalnog otpada i 70 posto građevinskog otpada.

Ovi podaci izneseni u priručnik, koji je objavljen kao dio projekta SARMa, a koji uz to sadrži analizu kretanja otpada, pregled tehnologija obrade inertnog otpada i glavnih karakteristika recikliranih agregata, kratki opis tržišta, i konačno, skup preporuka.

U preporukama se navodi da je recikliranje višestrukto korisno, posebno kada je građevinska industrija u pitanju, jer smanjuje potrebu za površinama za odlagališta otpada, smanjuje prekomjernu potrošnju prirodnih neobnovljivih kamenih resursa, te stvora nove poslovne mogućnosti iz recikliranja otpada.

"Danas u svijetu postoje najsavremenije tehnologije u vidu nepokretnih i pokretnih reciklažnh postrojenje za proizvodnju recikliranih agregata koji se kvalitetom nimalo ne razlikuju od primarnih agregata iz površinskih kopova", navodi se u priručniku.

U ovom procesu, najveći značaj imaju način na koji se neki objekat ruši. U biti, otpad je potrebno sortirati prilikom rušenja u homogene vrste, kako bi završni proces recikliranja bio jednostavniji i efikasniji.

Otpad proizveden za vrijeme rušenja uključuje različite materijale među kojima su prisutni za agregate nepotrebni materijali kao što su papir, plastika i drvo, gips, koji u slučaju neadekvatnog procesa rušenja mogu negativno utjecati na kvalitetu recikliranih agregata.

Bitno je naglasiti da evropske tehničke norme ne prave razliku između recikliranih i primarnih agregata, ali samo oni produkti prerađenih agregata koji zadovoljavaju evropske norme i označeni su CE oznakom mogu se natjecati sa standardnim agregatima.

Problem raspolaganja građevinskim otpadom nije toliko vezan uz njegovu kvalitetu, već uz velike količine otpada koji iznose nekoliko stotina miliona tona, a koje se još uvijek odlažu na deponijima.

"Za poboljšanje tržišta recikliranog agregata, njegova cijena mora biti najmanje dva posto niža u odnosu na cijenu prirodnog agregata, kako bi se na tržištu prevladao takozvani “kulturalni otpor kupnji rabljene robe”, koji u ovom momentu degradira agregate proizvedene iz otpada", ističu implementatori projekta.

Kulturalni otpor za korištenje recikliranih agregata, zato jer nastaje iz otpada, jedna je od glavnih prepreka za razvoj industrije reciklaže građevinskog otpada. Kako bi se uklonile sve predrasude kupaca, potrebno je što prije moguće definirati u kojem trenutku otpad prestaje biti otpad i postaje repromaterijal.

N.Voloder