Zabluda o jeftinim proizvodima: Kako će njemački gigant zapravo krojiti cijene za BiH?

Dolazak njemačkog trgovačkog lanca Lidl u Bosnu i Hercegovinu već mjesecima izaziva veliko interesovanje javnosti.

Uz svaku informaciju o izgradnji novih objekata ili logističkog centra, stalno se ponavlja isto pitanje – hoće li proizvodi na domaćim policama biti jednako jeftini kao u Hrvatskoj, Srbiji ili Sloveniji?

Iako su očekivanja kupaca velika, ekonomska kretanja i dosadašnja praksa ovog njemačkog diskontera sugerišu da trgovci gotovo nikada ne preslikavaju cjenovnike između država.

To, ipak, ne znači da njemački gigant neće ponuditi znatno konkurentnije cijene u odnosu na dio postojećih trgovaca na domaćem tržištu, ali će se one formirati isključivo prema uslovima u Bosni i Hercegovini.

Faktori koji kroje cjenovnik za domaće tržište

Iako Lidl uspješno posluje u više od 30 zemalja, kompanija nigdje ne primjenjuje jedinstven globalni cjenovnik.

Formiranje cijena vrši se zasebno za svako pojedinačno tržište, pri čemu se u obzir uzima niz specifičnih lokalnih faktora.

Na konačne iznose na računima u našoj zemlji direktno će uticati domaća stopa PDV-a, troškovi uvoza i carinskih dadžbina, kao i troškovi transporta i kompletne logističke mreže unutar države.

Pored toga, u računicu ulaze i cijene električne energije, zakup i izgradnja poslovnih prostora, plate domaćih radnika, ali i kupovna moć stanovništva te snaga postojeće konkurencije.

Zbog svega navedenog, potpuno isti proizvod iz Lidlovog asortimana može imati različitu cijenu u Njemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji ili na policama koje se tek pripremaju u Bosni i Hercegovini.

Specifičnosti poslovnog modela i robnih marki

Glavni adut njemačkog lanca zapravo nije niska cijena apsolutno svih artikala na odjelu, već specifičan poslovni model optimizacije troškova.

Veliki dio njegove ponude čine privatne robne marke koje kompanija nabavlja u ogromnim količinama na nivou cijele Evrope, što joj u startu omogućava niske ulazne troškove.

Osim toga, ovaj diskonter posluje s manjim brojem artikala u odnosu na klasične velike hipermarkete. Same prodavnice su jednostavnije uređene, a operativni troškovi svedeni na minimum, što ostavlja značajan prostor za formiranje povoljnijih cijena.

Najveći prostor za uštede bh. građani mogli bi osjetiti na mliječnim proizvodima privatnih marki, tjestenini, brašnu, ulju, šećeru, te kućnoj hemiji i kozmetici.

S druge strane, kod svježeg mesa, voća i povrća, te poznatih međunarodnih brendova ne treba očekivati drastične razlike jer na njih mnogo više utiču lokalni troškovi nabavke.

Pritisak na marže domaćih trgovačkih lanaca

Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da najveći efekat dolaska njemačkog giganta neće biti samo njegove vlastite cijene, već direktna reakcija ostalih trgovačkih lanaca koji već posluju u BiH.

Iskustva iz zemalja regiona pokazuju da ulazak ovakvog igrača na tržište primorava konkurenciju na smanjenje marži, agresivnije akcijske ponude i žešću borbu za svakog kupca, što u konačnici donosi benefit svim potrošačima u državi.

Iako će prve trgovine u našoj zemlji odmah po otvaranju ponuditi talas ekstremno niskih cijena i promotivnih akcija radi privlačenja publike, nakon tog početnog perioda cijene će se stabilizovati i prilagoditi realnim tržišnim uslovima.