FIPA pod lupom revizora: Fakture bez dokaza, sporne naknade, zapošljavanja i avio karte

Iako je Ured za reviziju institucija BiH dao pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje Agencije za unapređenje inostranih investicija u BiH (FIPA) za 2025. godinu, izvještaj generalnog revizora Hrvoja Tvrtkovića, objavljen u julu 2026. godine, otkriva niz propusta u radu ove agencije – od zapošljavanja mimo procedura, preko netransparentnih isplata članovima Upravnog odbora, do sumnjivog fakturisanja usluga nabavke avionskih karata.

Pet novih preporuka i stare neriješene godinama

Revizori su Agenciji za 2025. godinu uputili pet preporuka, od čega su čak dvije ponovljene iz prethodnog izvještaja jer ih Agencija nije provela. Od ukupno devet preporuka datih ranije, Agencija je realizovala samo pet, dvije uopšte nije realizovala, a još dvije su "u toku", što u praksi znači da se problemi vuku iz godine u godinu bez konkretnog rješenja.

Među neriješenim je i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, koji Agencija nije uskladila sa odlukama Vijeća ministara BiH, iako je rok za to istekao još u aprilu 2014. godine. Proces usklađivanja se od tada vuče više od decenije, uz smjenu rukovodstva, obustavljene procedure i, kako revizori konstatuju, potpuni izostanak aktivnosti u 2024. i 2025. godini.

Agencija je godišnji finansijski izvještaj za 2025. godinu sačinila, ali ga nije dostavila nadležnim institucijama u zakonskom roku, umjesto do 3. marta 2026, izvještaj je predat tek 6. marta 2026. godine. Uz to, revizori navode da Agencija nije obrazložila strukturu značajnih rashoda na stavci "ostale nespomenute usluge" (42.428 KM, iznad planiranih 40.000 KM), niti je sačinila obavezne zabilješke uz bilans stanja.

Jedan od najtežih nalaza revizije odnosi se na naknade za rad članova Upravnog odbora. Agencija je u 2025. godini isplatila članovima Upravnog odbora ukupno 70.443 KM bruto (50.825 KM neto), na osnovu odluke koju je 2016. godine donio direktor Agencije Marko Kubatlija, iako je, prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, visinu ovakvih naknada dužno utvrditi Vijeće ministara BiH, a ne direktor.

Dodatno zabrinjava podatak da je jedan član Upravnog odbora tokom cijele 2025. godine nije prisustvovao nijednoj sjednici, dok su i ostali članovi bilježili izostanke, a naknada je, uprkos tome, svim članovima uredno isplaćivana tokom cijele godine. Mandat dvojici članova koje imenuje Vijeće ministara istekao je još u martu 2025, ali novi članovi nisu imenovani ni do završetka revizije u martu 2026. godine.

Zapošljavanje mimo procedura i bez javnih oglasa

Revizori su utvrdili da je Agencija u 2025. godini zaobilazila zakonske procedure zapošljavanja. Dva lica angažovana su putem ugovora o radu na određeno vrijeme duže od tri mjeseca bez raspisivanja javnog oglasa, a za poziciju državnog službenika nije tražena obavezna saglasnost Agencije za državnu službu BiH.

Konkretno, jedno lice je angažovano ugovorom sklopljenim u novembru 2024. na tri mjeseca, uz prethodno dobijenu saglasnost, ali je nakon isteka tog perioda ugovor produžen bez ponovnog traženja saglasnosti, iako je to bila zakonska obaveza. Revizori podsjećaju da je isto lice i prethodne godine, na osnovu samo jedne saglasnosti, bilo angažovano čak devet mjeseci kroz tri uzastopna tromjesečna ugovora. Dodatno, još jedan zaposlenik angažovan je sedam mjeseci bez ikakvog javnog oglasa. Revizori ovakvu praksu ocjenjuju kao netransparentnu.

Sumnjivo fakturisanje avio karata, a Agencija ipak plaća

Posebno je zabrinjavajući dio koji se tiče se javnih nabavki, odnosno realizacije ugovora o nabavci avionskih karata, jedinog slučaja u cijeloj reviziji javnih nabavki gdje je utvrđeno odstupanje od zadanih kriterijuma.

Prema podacima iz Informacionog sistema e-nabavke, Agencija je u 2025. godini provela ukupno tri konkurentska postupka javne nabavke u ukupnoj vrijednosti od 26.015 KM, dok je putem direktnih sporazuma nabavila robe i usluge u vrijednosti od 87.513 KM (bez PDV-a). Baš u okviru jednog od ta tri konkurentska postupka, nabavke usluga prodaje avionskih karata, revizori su pronašli ozbiljan propust.

Nakon provedenog konkurentskog postupka, Agencija je u martu 2025. godine sa izabranim dobavljačem sklopila ugovor o pružanju usluga nabavke avio karata na period od godinu dana. Ugovorom je precizno definisano da dobavljač na svakoj fakturi mora posebno iskazati cijenu avio karte i cijenu svoje usluge, te da je uz svaku fakturu, za svaku izdatu kartu, dužan dostaviti kopiju kupona i kopiju BSP izvještaja (Billing and Settlement Plan – međunarodnog sistema obračuna između avioprevoznika i agencija za prodaju karata, koji služi kao dokaz o stvarno izvršenoj transakciji).

Revizori su, ispitujući realizaciju ugovora, utvrdili da dobavljač svoje usluge ne fakturiše na način kako je ugovorom propisano, konkretno, uz isporučene avio karte ne dostavlja kopiju BSP izvještaja, čime faktički izostaje ključni dokaz da je transakcija sprovedena po uslovima i cijenama koje su ugovorene.

Ono što ovaj nalaz čini posebno problematičnim jeste reakcija same Agencije. Naime, i pored toga što fakture ne sadrže svu ugovorenu dokumentaciju, Agencija ih uredno i bez primjedbi plaća. Drugim riječima, novac se izdvaja iz budžeta na osnovu nepotpune dokumentacije, bez mogućnosti da se pouzdano provjeri da li je naplaćena cijena zaista onakva kakva je ugovorena za tu konkretnu kartu.

Revizori su ocijenili da se na ovaj način ugrožava cjelokupni sistem kontrole nad fakturisanom uslugom. FIPA prihvatajući nepotpune fakture bez reklamacije, u praksi gubi mehanizam kojim bi mogla provjeriti osnovanost i tačnost iznosa koje plaća dobavljaču. Zbog toga je data Preporuka 5, kojom se od Agencije traži da obezbijedi da se plaćanja izvršenih usluga vrše isključivo u skladu sa odredbama zaključenog ugovora, te da svaka ispostavljena faktura sadrži sve ugovorene komponente, uključujući i BSP izvještaj čije je nedostavljanje i pokrenulo ovaj nalaz.

Nejasna opravdanja troškova reprezentacije

Iako FIPA u 2025. godini nije prekoračila dozvoljeni limit sredstava za reprezentaciju (iskorišteno svih 6.000 KM), revizori navode da obrazloženja pojedinih troškova nisu dovoljna da bi se utvrdila njihova osnovanost. Kao "opravdanje" često se navodi samo "radni ručak sa partnerima" ili "poslovni sastanak", bez ikakvog objašnjenja povoda, što revizori ne smatraju adekvatnim dokazom da je trošak zaista bio opravdan.

Kod dva službena vozila kojima Agencija raspolaže, revizori su utvrdili da kontrolne aktivnosti nisu u potpunosti uspostavljene. Ugovori sa servisima predviđaju samo ukupnu vrijednost usluge, bez unaprijed definisane cijene rezervnih dijelova i rada, a servisiranje se odobrava bez prethodno pribavljenog predračuna troškova, što, kako revizori upozoravaju, ne obezbjeđuje pouzdan sistem kontrole nad nastankom obaveza.

Sistem interne kontrole i dalje "nezadovoljavajući"

Na kraju, revizori konstatuju da sistem internih kontrola u Agenciji još uvijek nije uspostavljen na zadovoljavajućem nivou, sa uočenim slabostima upravo u onim oblastima koje se najviše ističu u izvještaju: isplata naknada Upravnom odboru, zapošljavanje na određeno vrijeme i realizacija ugovora.

Agencija je u ostavljenom roku dostavila komentare na nacrt izvještaja, osvrćući se na nalaze o troškovima reprezentacije i zapošljavanju, no revizori navode da nije dostavila nove činjenice ili dokaze koji bi promijenili nalaze ili preporuke. Agencija je najavila aktivnosti na rješavanju pitanja vezanih za korištenje vozila i rad Upravnog odbora, čija realizacija ostaje predmet daljeg praćenja revizora.