Ured za reviziju institucija BiH objavio je izvještaj o finansijskoj reviziji za 2025. godinu, a među 21 revidiranom institucijom najgore je prošla Služba za zajedničke poslove institucija BiH, jedina koja je, uz pozitivno mišljenje o finansijskim izvještajima, dobila mišljenje s rezervom o usklađenosti poslovanja sa zakonom.
Riječ je o instituciji koja brine o čuvanju i održavanju kompleksa zgrada institucija BiH, protivpožarnoj zaštiti, voznom parku, ugostiteljskim uslugama, čišćenju i vođenju evidencija o nekretninama. Na kraju 2025. u njoj je radilo 496 ljudi, iako je sistematizacijom predviđeno čak 642 radna mjesta.
Nabavke pod povećalom
Glavni razlog rezerve su propusti u javnim nabavkama. Revizori su, između ostalog, zamjerili nabavku voća i povrća čija je procijenjena vrijednost tokom postupka morala biti povećana sa 162.393 na 279.966 KM bez PDV-a, jer prvobitna procjena nije bila zasnovana na stvarnim tržišnim pokazateljima. Prema podacima Akta.ba portala tender je dobila mostarska firma Jaffa Komerc.
Slična sudbina zadesila je i nabavku toalet papira i ubrusa u listićima, vrijednu 256.410 KM. Ovdje je problem bio što je Služba tražila da proizvođač, a ne ponuđač, ima ISO certifikate, čime je, kako revizori navode, neopravdano suzila krug mogućih dobavljača. Kod nabavke tekstilnih podnih obloga, itisona i tepiha vrijedne oko 85.000 KM, dvije od tri pristigle ponude odbačene su zbog nejasno sročenog obrasca za cijenu, a sklopljeni ugovor uopšte nije realizovan do kraja godine.
Posebna priča je nabavka i ugradnja liftova. Posao pokrenut još krajem 2024. godine, s procijenjenom vrijednošću od 151.282 KM, ugovoren je tek godinu dana kasnije, za 95.000 KM, pri čemu tenderska dokumentacija nije precizno definisala ni to ko preuzima staru opremu za otpad, pa su ponuđači tu stavku sami procjenjivali, i to s razlikom od preko 3.000 KM.
Klimatizacija u Mostaru i sumnjiv ugovor o parkingu
Revizori su posebno kritikovali ugovor o grijanju i klimatizaciji objekta "ORCA" u Mostaru. Problem je što ugovor ne razdvaja trošak same energije od troškova servisiranja i održavanja zajedničkih instalacija zgrade, sve se plaća paušalno, prema kvadraturi, bez obzira na stvarnu potrošnju. Kako je Služba i vlasnik dijela tog objekta, revizori se pitaju kako uopšte može biti i naručilac i, posredno, korisnik iste zajedničke infrastrukture.
Kad je riječ o parkinzima, Služba upravlja sa 58 mjesta u garaži Parlamentarne skupštine, ali dodatno iznajmljuje mjesta u poslovnom kompleksu "Sarajevo City Centar", lani za to potrošeno gotovo 200.000 KM.
"U augustu 2025. godine zaključen je novi ugovor o zakupu u vrijednosti od 198.900 KM s PDV-om, uz jediničnu cijenu od 5,00 KM bez PDV-a po vozilu dnevno, s rokom važenja do potpune realizacije ugovora, a najkasnije do 1. 10. 2026 godine.37 Revizijom je utvrđeno da službena vozila određenih institucija BiH, pored odobrenja za korištenje parking prostora u garaži Kompleksa institucija BiH, imaju izdane dozvole za korištenje zakupljenog parking prostora, što upućuje na mogućnost dvostrukog odobravanja prava korištenja parking prostora za ista vozila", navodi se u izvještaju.
Revizija je utvrdila da pojedina službena vozila imaju odobrenje i za garažu i za iznajmljeni prostor istovremeno, a da elektronske kartice za ulazak nisu tehnički vezane za konkretno vozilo. Kako se navodi u izvještaju, to "upućuje na mogućnost dvostrukog odobravanja prava korištenja parking prostora za ista vozila".
Zapošljavanje: ugovori na tri mjeseca, unaprjeđenja bez konkursa
Revizija je zabilježila da je Služba tokom 2025. bez raspisivanja javnog oglasa angažovala 39 osoba na određeno vrijeme, od kojih su neke sklapale uzastopne tromjesečne ugovore uz prekide od svega sedam dana, praksa za koju revizori kažu da dovodi u pitanje njen privremeni karakter. Posebno je upečatljiv slučaj radnice na poziciji kasirke koja je, iako je već ostvarila više od 40 godina radnog staža (uslov za prestanak radnog odnosa po sili zakona), ponovo angažovana čak četiri puta. Za taj slučaj revizori u izvještaju izričito navode da "nije postojao jasan zakonski temelj".
Utvrđeno je i da su tri državna službenika mjesecima, pa i godinama, obavljala poslove viših pozicija, šefova odsjeka, na osnovu internih rješenja, a ne putem konkursa, iako su za ta radna mjesta postojala planirana budžetska sredstva. Revizori podsjećaju da su ta ovlaštenja trebala biti isključivo privremena, a ne dugoročno rješenje.
Zanimljiv je i podatak da su isplate stimulacija zaposlenima u 2025. iznosile 103.441 KM, uglavnom u visini od 35 posto osnovne plate, dok interni akt kojim bi se jasno propisali kriteriji za njihovu dodjelu postoji tek od ove godine.
Kapitalni projekti koji čekaju godinama
Izvještaj otkriva i da institucije BiH godinama ne mogu riješiti pitanje vlastitog prostora. Projekat nabavke zgrade za smještaj samog Ureda za reviziju, vrijedan 5.000.000 KM, odobren je još 2018. godine, ali dva javna poziva propala su jer ponude nisu ispunjavale uslove, a cijene nekretnina u međuvremenu su porasle iznad planiranog budžeta.
Slično se dešava i s kupovinom objekata za institucije BiH u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci (2.500.000 KM). Oko pravnog osnova za izuzeće od Zakona o javnim nabavama mjesecima su se prepucavali Agencija za javne nabave i Ured za zakonodavstvo, da bi Vijeće ministara na kraju zaključilo da je najbolje povući ranije donesenu odluku.
Sanacija krova zgrade Predsjedništva BiH, čiji je postupak nabave projektne dokumentacije pokrenut još 2016. godine, konačno je završena tek u 2025, ali uz obračunatu ugovornu kaznu izvođaču od maksimalnih deset posto vrijednosti ugovora zbog kašnjenja.
Informatički sistemi skupo kupljeni, a ne koriste se
Revizori upozoravaju da Služba nema poseban sektor za informacione tehnologije, nema usvojenu politiku informacione sigurnosti, plan oporavka od katastrofe, niti plan obuke zaposlenih za rad s IT alatima.
Posebno upada u oči da sistem za elektronsko uredsko poslovanje OWIS, iako je implementiran i tehnički spreman za rad još početkom 2024. godine, i dalje nije stavljen u punu upotrebu.
"Potrebno je OWIS sistem koristiti u punom kapacitetu budući da je Služba utrošila značajna sredstva za njegovu nabavu", ističu revizori u izvještaju.
Od 38 preporuka koje je Ured za reviziju dao u prethodnim ciklusima, Služba je do sada realizovala samo šest. Čak 14 preporuka uopšte nije realizovano, dok je za deset realizacija još u toku. U novom izvještaju revizori su dali ukupno 23 preporuke za 2025. godinu, devet novih i 14 ponovljenih iz ranijih perioda, uz jasnu poruku da će sve procese i dalje pratiti do konačne implementacije.
