Slučaj Ureda za veterinarstvo: Kupili prostor koji već koriste i platili ga 2 miliona KM

U najnovijem izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH, pažnju javnosti zaokupila je kupovina poslovnog prostora u Banjoj Luci za potrebe Ureda za veterinarstvo BiH. Iako je ova investicija predstavljena kao rješenje višegodišnjih problema sa smještajem, revizori su zaključili da iza nje stoji niz nelogičnosti, neregularnosti i potencijalno netransparentnog postupanja. No, to nije jedina tačka na kojoj je ova državna institucija pala na testu zakonitosti i odgovornog upravljanja.

Kupovina starog prostora - po cijeni novogradnje

Ured za veterinarstvo BiH je u svom budžetskom zahtjevu za 2024. godinu istakao da prostor koji koristi njihova Agencija za označavanje životinja više ne zadovoljava potrebe. Posebno je istaknuta problematična prostorija u kojoj je smješten softver, kao i tehnički zahtjevi za laserske štampače ušnih markica. Na osnovu toga, tražili su i dobili odobrenje za kupovinu novog prostora – i to u iznosu od 2,2 miliona KM.

Međutim, umjesto traženja novog prostora na tržištu, odlučili su da kupe upravo isti prostor koji već koriste – i to za cijenu od 5.500 KM po kvadratu, što daleko nadmašuje tržišnu cijenu od 3.000 do 4.000 KM po m², kako su sami prethodno konstatovali.

"I pored provedene analize tržišta u vidu osiguranja referentnih cijena poslovnog prostora po kvadratnom metru, Ured se opredijelio i planirao vrijednost nabavke poslovnog prostora u iznosu od 2.200.000 KM za cca 400 m2, iz čega proizilazi da je procijenjena cijena po kvadratu 5.500 KM/m2. Ured nije izvršio ispitivanje tržišta u cilju upoznavanja s aktuelnom ponudom odnosno koji objekti i kakvih karakteristika se nude na tržištu. Prema tome, može se zaključiti da procijenjena vrijednost poslovnog prostora koji se kupuje od strane Ureda nije bila zasnovana na provedenom istraživanju tržišta", navodi se u izvještaju.

Gdje je nestalo tržišno istraživanje?

Iako su revizori evidentirali da je Ured prikupio referentne cijene, nisu pronašli dokaze da je provedeno ozbiljno tržišno ispitivanje. Štaviše, tender je objavljen s vrlo specifičnim zahtjevima koji su, prema mišljenju revizora, mogli ograničiti konkurenciju: neto površina od 400 m², visina stropa od najmanje tri metra, posebne prostorije za softver i štampače, te da objekat mora biti odmah useljiv bez ikakvih radova.

Na javni poziv pristigla je samo jedna ponuda – od aktuelnog zakupodavca. Zanimljivo je da Komisija nije tražila dodatnu dokumentaciju koja bi potvrdila ispunjavanje tehničkih zahtjeva.

Fiktivna adaptacija i upitna dozvola

Kao opravdanje, Ured je revizorima dostavio izvještaj o obavljenim radovima iz 2023. godine – koji je napisao sam vlasnik objekta. Međutim, radovi su se odnosili isključivo na pregrađivanje prostorija i postavljanje vrata, bez ikakvih dokaza o ugradnji ventilacije, sigurnosnih sistema ili klimatizacije, koji su bili ključni zahtjevi javnog poziva.

Još veći problem otkriven je u vezi s upotrebnom dozvolom: dio prostora (tačnije, 54 m² podruma) nema dozvolu za poslovnu djelatnost, ali je ipak uračunat u ukupnu cijenu objekta. Opravdanje? Star dokument iz 2007. koji se, po svemu sudeći, tumači selektivno.

Zapošljavanje koje miriše na manipulaciju

Revizori su posebno izdvojili slučaj zapošljavanja jedne osobe koja je formalno primljena na radno mjesto u Banjoj Luci, ali stvarno godinama radi kao vozač direktora u Sarajevu. Radi se o osobi koja je prethodno bila angažovana putem ugovora o djelu, a sada je, nakon "javnog konkursa", legalizovala svoj status na mjestu koje nikada nije faktički obavljala.

U 2024. godini Ured je potrošio 135.411 KM na ugovore o djelu – iako je planirano 120.000 KM. Revizija je otkrila da su ugovori korišteni za obavljanje kontinuiranih i sistematizovanih poslova, uključujući granične veterinarske inspektore, javne nabavke i administraciju. Ovi angažmani su se odvijali mimo propisa, bez ikakve kontrole i konkursa, često uz preklapanje između projekata finansiranih od strane EU i budžetskih stavki.

Posebno indikativan je slučaj osobe plaćene za održavanje čistoće prostorija u Sarajevu – iako je Ured već imao zaključen ugovor sa specijalizovanom firmom za iste usluge.

Ured je platio preko 20.000 KM za aviokarte, bez sprovođenja odgovarajućeg postupka javne nabavke. Umjesto transparentnog izbora najpovoljnijeg ponuđača, usluge su nabavljane putem direktnih sporazuma, što revizori ocjenjuju kao pokušaj izbjegavanja zakonskih obaveza.

Službena vozila: Dva auta za direktora

Revizorski izvještaj otkriva i zanimljiv detalj. Direktor Ureda ima pravo na dva službena vozila, jedno redovno i jedno specijalizovano – oba na raspolaganju 24 sata dnevno. Istovremeno, putni nalozi nisu popunjavani u skladu s propisima, što dovodi u pitanje namjenu korištenja vozila.

S.B.