Za deminiranje potrošeno 232 miliona KM, a 180.000 mina i dalje prijeti građanima BiH

Na 30. godišnjicu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina još nije u potpunosti očišćena od mina.

Prema januarskim podacima Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC), BiH i dalje ima oko 180.000 mina, raspoređenih na površini od skoro 822 kvadratna kilometra, što čini oko 1,6% ukupne teritorije države.

Dakle, BiH je i dalje jedna od minski najugroženijih država u Evropi i u svijetu, ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163.

Podaci BHMAC-a za 2025. pokazuju - Više od 820 km² zemlje – oko 1,6 % teritorije BiH – i dalje je kontaminirano minama. - Od prvobitnih 4 180 km², očišćeno je oko 3 360 km². - U BiH se i dalje procjenjuje da ima oko 180.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. - 1 398 zajednica i oko 264.000 domaćinstava živi uz minski sumnjiva područja. - Od 1996. do 2023. godine zabilježeno je 1 832 žrtve mina, od čega 558 poginulih i 1 274 povrijeđenih.

Iako je postojao plan da se do 2027. deminira po 75 km² godišnje, tempo je prespor u odnosu na potrebe. BiH ostaje najzagađenija država u Evropi i među prvih deset u svijetu.

To je navedeno u Planu aktivnosti protivminskog djelovanja za 2025. i 2026. godinu, koji je izradio Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

Od 2018. do 2024. za deminiranje je utrošeno 232,2 miliona KM, dok je za naredne dvije godine planirano dodatnih 122,7 miliona KM – s ciljem da se očisti još 75 km² sumnjive površine.

Prema godišnjim izvještajima BHMAC-a za period 2011 - 2023. godina, Europska unija je u proces deminiranja direktno uložila 21,7 miliona KM.

BiH je članica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina od 1999. godine, a prvobitni rok za čišćenje bio je 1. mart 2009. Nakon toga rok je produžen četiri puta – posljednji put do marta 2027. Međutim, BHMAC potvrđuje da ni taj rok neće biti ispoštovan te će 2025. godine uputiti novi zahtjev za produženje.

Jedina svijetla tačka bila je što u 2024. godini nije zabilježena nijedna minska nesreća. Ipak, prošle subote je velika tragedija potresla naselje Hodžići kod Doboja nakon što je poginuo devetnaestogodišnji Mehmed Hasanamidžić. Nesretni mladić je, kako je potvrđeno iz Policijske uprave Doboj, stradao od protivpješadijske mine dok je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje.

Ova tragedija ponovo je otvorila pitanje o stanju planova deminiranja i vjerodostojnosti dosadašnjih rezultata BHMAC-a.​

Od 1992. do danas, mine i eksplozivna sredstva u BiH odnijela su živote 8.471 osobe, od čega 6.391 tokom rata i 1.781 u poslijeratnom periodu.

Strategija protuminskog djelovanja

U junu ove odine usvojena je Strategija protuminskog djelovanja – revidirani dokument za razdoblje 2025 – 2027., koja je usklađena s Ottawskom konvencijom i dostavljena Odboru za implementaciju obveza po Ottawskoj konvenciji.

Na zahtjev Ministarstva civilnih poslova BiH da BHMAC postavi realnije rokove i planove razminiranja kako bi isti mogli biti i odgovorno praćeni, BHMAC je kroz Revidiranu strategiju postavio novi godišnji cilj čišćenja – 75 četvornih kilometara područja sumnjivih na mine.

Strategija je sačinjena u suradnji s Oružanim snagama BiH, entitetskim upravama civilne zaštite, MAG-om, NPA-om, EUFOR-om i drugim sudionicima protuminskog djelovanja.

Uz Strategiju, izrađen je i Plan razminiranja za 2025. godinu, kao i dvogodišnji operativni plan aktivnosti za razdoblje 2025.–2026., koji je usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH zakazanoj za 3. jula 2025.

Težište protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini će i dalje biti usmjereno na ugrožene zajednice i njihove potrebe, uz smanjenje rizika od mina i njihovog negativnog društveno-ekonomskog utjecaja.

Za provođenje Plana aktivnosti protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini financijska sredstva se osiguravaju iz donatorskih sredstava, budžeta institucija BiH i budžeta entiteta, kao i iz drugih izvora, shodno odredbama članka 18. Zakona o razminiranju u BiH.

Rezultati nisu na razini planiranog

Međutim, kako je i istaknuto, 1,6 % teritorija još je uvijek pokriveno minski sumnjivim površinama, a rezultati razminiranja u proteklih 10 do 15 godina nisu bili na razini planiranog.

Na Odboru je potvrđeno da je Prijedlog nacrta zakona o protuminskom djelovanju u završnoj fazi izrade. Zakon treba jasnije definirati nadležnosti svih aktera protuminskog djelovanja, obveze planiranja, financiranja i nadzora, mehanizme izvještavanja, status deminera s beneficiranim stažem kao i definirati uspostavljanje koordinacijskog tijela za pomoć žrtvama mina i kasetne municije.

Direktor BHMAC-a Enis Horozović kazao je kako je Bosna i Hercegovina nakon rata izašla izuzetno minirana, gdje su više od 4.180 četvorna kilometra bila pod minama. Do danas su oslobođena 3.360 četvorna kilometara, a ostalo ih je nešto više od 820.

"Ovo je podatak s početka 2025. godine, dok je danas situacija nešto povoljnija. Na terenu trenutno imamo 43 četvorna kilometra završenih operacija i od toga smo verificirali 21 četvorni kilometar", kazao je Horozović.

Zahvalio je svim donatorima koji su u prethodnom periodu pomogli proces razminiranja, žrtve mina kao i projekte upozoravanja na opasnosti od mina.

Podsjetio je da je EU jedan od njihovih velikih partnera.

"Do sada je EU donirala 50 miliona eura bespovratnih sredstava za proces deminiranja, za pomoć žrtvama mina, kao i za podršku lokalnim deminerskim organizacijama, oružanim snagama kao i civilnim zaštitama", dodao je.

Govorio je i o velikom projektu, koji je u toku, navodeći da će EU donirati 10 miliona eura za deminiranje 42 velika projekta, ukupne površine 70 kilometara kvadratnih.

"Za oko 3,5 godine, mi ćemo zahvaljujući EU-u, imati 70 kilometara manju površinu pod minama", dodao je.

Nakon svega ovoga, postavlja se pitanje da li je novac namijenjen za deminiranje zaista namjenski trošen.

Revizija poslovanja Centra za uklanjanje mina je ranijih godina utvrdila da je BHMAC izdavao potvrde o deminiranim područjima, iako su mine kasnije pronalažene na tim lokacijama.

Struktura troškova BHMAC-a

Analiza tendera BHMAC-a od početka 2025. godine na portalu Akta.ba pokazuje da ova institucija najveći dio novca kroz javne nabavke troši na servisiranje i osiguranje voznog parka, gorivo i kancelarijsku opremu. Najskuplje stavke su održavanje vozila (131.623,93 KM) i najam/servis kancelarijskih mašina (132.000 KM), dok se nijedan konkretan tender za izvođenje radova deminiranja ne pojavljuje.

Jedini direktno vezan za minski problem jeste tender za nabavku minskih znakova u vrijednosti od 26.495,72 KM. To jasno pokazuje da BHMAC-ovi tenderi služe logistici i podršci, dok se stvarni poslovi deminiranja ugovaraju drugim mehanizmima i kroz akreditovane organizacije.

BiH trenutno ima 22 akreditovane organizacije za protivminsko djelovanje – 10 komercijalnih, 7 nevladinih i 5 vladinih, uključujući Oružane snage BiH i civilne zaštite entiteta i Brčko distrikta.​

S.B.