Mine i dalje prijetnja: U BiH ostalo skoro 775 km² rizične površine

Na osnovu Izvještaja o protuminskom djelovanju za 2025. godinu, koji je objavio Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC), vidljivo je da je tokom prošle godine ostvaren mali napredak u procesu deminiranja. Od planiranih 75 km² za deminiranje, realizacija je dostigla oko 70 posto planiranog obima.

Prema podacima iz izvještaja, ukupna minski sumnjiva površina na početku 2025. godine iznosila je 822,87 kvadratnih kilometara, dok je do kraja godine smanjena za 52,43 km². Istovremeno, zbog novih informacija o miniranosti, dodatno je evidentirano još 4,25 km² rizične površine, pa je početkom 2026. godine ukupna sumnjiva površina iznosila 774,69 km².

U dokumentu se naglašava da problem mina i dalje ima široke posljedice na društvo i ekonomiju.

"Mine i eksplozivna sredstva zaostala iz rata (ESZR) i dalje predstavljaju ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, te imaju značajan negativan utjecaj na društveno-ekonomski razvoj zemlje", navode u izvještaju.

Koliko je urađeno na terenu i šta je konkretno uklonjeno

Tokom 2025. godine provedene su brojne aktivnosti na terenu. Certificirana su 23 minski sumnjiva područja ukupne površine veće od 44 miliona kvadratnih metara, a kroz dodatne zadatke tehničkog izviđanja i čišćenja obrađeno je skoro milion kvadratnih metara. Ukupno je pronađeno i uništeno 2.269 mina i 842 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Značajan segment aktivnosti odnosio se i na preventivne mjere.

"U 2025. godini Centar za uklanjanje mina u BiH i akreditirane organizacije u Bosni i Hercegovini izvršili su postavljanje/zanavljanje 2.629 znaka upozorenja na opasnost od mina/ESZR", navodi se.

Pored operativnih aktivnosti, veliki dio posla obavljen je kroz netehničko izviđanje, koje je provedeno na površini od 68,53 km², čime je unaprijeđena procjena rizika i planiranje daljih intervencija.

Ipak, uprkos kontinuiranom radu, minska opasnost i dalje odnosi ljudske živote. Tokom 2025. godine zabilježena je jedna nesreća sa smrtnim ishodom, dok podaci pokazuju da je od 1992. godine do danas u Bosni i Hercegovini od mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata stradalo 8.472 osobe. Među njima su i civili, djeca, kao i demineri koji su radili na uklanjanju mina.

Nedostatak sredstava i sporiji tempo deminiranja

Kada je riječ o kapacitetima, u 2025. godini djelovala je 21 akreditirana organizacija za protuminsko djelovanje, uključujući komercijalne, nevladine i vladine subjekte. U izvještaju se precizira: "Organizacije su raspolagale sa 19 mašina za mehaničku pripremu zemljišta u deminiranju, 31 pregom i 1.049 metal detektora."

Finansijski aspekt također ukazuje na određene poteškoće. Iako su planirana sredstva za 2025. godinu iznosila više od 61 milion konvertibilnih maraka, realizovano je oko 30,2 miliona KM, što predstavlja približno polovinu planiranog iznosa.

"Prema dostupnim informacijama ukupno utrošena sredstva za protuminske akcije u 2025. godini iznosila su 30.219.109 KM što predstavlja 49% od planiranog."

Od tog iznosa, veći dio finansiranja obezbijeđen je iz domaćih izvora, dok je ostatak osiguran kroz međunarodnu podršku.

Iako je od 1996. godine do danas na sigurno korištenje vraćeno više od 3.400 kvadratnih kilometara zemljišta, preostala minski sumnjiva područja i dalje predstavljaju ozbiljan sigurnosni i razvojni problem. Nadležni upozoravaju da Bosna i Hercegovina neće uspjeti završiti proces deminiranja u ranije predviđenim rokovima, zbog čega se očekuje produženje obaveza prema međunarodnim konvencijama.

Ukupni rezultati iz 2025. godine pokazuju da je napredak ostvaren, ali i da će proces deminiranja u Bosni i Hercegovini trajati još godinama.