Život na kredit u BiH: Zbog malih plata građani bez kredita ne mogu pokriti veće troškove

Zaduženost stanovništva u Bosni i Hercegovini nastavlja rasti, a podaci pokazuju da su dugovanja građana prema bankama na kraju prošle godine premašila 14 milijardi KM. Posebno je izražen rast nenamjenskih gotovinskih kredita i korištenja minusa po tekućim računima, kojima se sve češće finansiraju svakodnevne potrebe i veći životni troškovi.

Samo tokom prošle godine krediti stanovništvu povećani su za 1,58 milijardi KM. Među najtraženijim su nenamjenski krediti, a građani s kojima smo razgovarali navode da se za njih odlučuju prvenstveno zbog jednostavnijeg i bržeg odobravanja te manje potrebne dokumentacije.

Iz Federalnog ministarstva trgovine za Večernji list BiH navode da je vidljivo kako rast životnih troškova stvara značajan pritisak na kućne budžete. U okviru svojih nadležnosti Ministarstvo prati tržište, cijene, odnos ponude i potražnje te pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača.

"Smatramo da činjenica da dio građana koristi kreditna sredstva za nabavku robe široke potrošnje, kućanskih uređaja ili drugih proizvoda prvenstveno govori o potrebi da se pažljivo sagleda kupovna moć stanovništva. Kredit sam po sebi ne mora predstavljati problem ako se koristi odgovorno i za trošak koji domaćinstvo može dugoročno servisirati. Problem nastaje kada zaduživanje postane način pokrivanja redovnih životnih troškova i osnovnih potreba, odnosno kada mjesečne obaveze po kreditima značajno ograničavaju mogućnost domaćinstva da podmiri troškove hrane, stanovanja, energije i drugih osnovnih potreba", rekli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Iskustva građana pokazuju da se krediti ne koriste samo za kupovinu nekretnina ili automobila. Među razlozima za zaduživanje su renoviranje doma, školovanje djece, polaganje vozačkog ispita, kupovina namještaja, odlazak na ljetovanje, ali i troškovi povezani s vjenčanjima i kumstvima.

Novi kredit čim se otplati stari

Dio sagovornika navodi da novi kredit podižu gotovo odmah nakon otplate prethodnog jer veće izdatke ne uspijevaju finansirati iz redovnih mjesečnih primanja.

"Gotovo stalno smo u kreditu, samo čekamo da ga vratimo i odmah moramo uzeti novi. Prvo je bilo za renoviranje starog stana, koji godinama čekamo da sami skupimo novac i renoviramo, no uzalud čekanje, svake godine je sve teže. Na kraju smo podigli kredit i tako ga renovirali da bude pristojan za život. Nakon toga smo podigli za kupovinu automobila, pa sada čekamo da ga vratimo i dignemo novi manji jer nam sin treba aparatić za zube za što moramo izdvojiti oko 3000 KM, što nismo u stanju i morat ćemo opet u kredit", rekla je za Večernji žena iz Mostara.

Sličnu situaciju opisuje i druga Mostarka, koja kaže da se gotovo i ne sjeća perioda u kojem nije otplaćivala kredit. Veći porodični izdaci, prema njenim riječima, teško se mogu podmiriti bez dodatnog zaduživanja.

"Kad je dijete krenulo na fakultet, to smo mu mogli priuštiti samo uz kredit, iako se sve plaća u ratama, po semestru, znali smo da će biti nemoguće podnijeti tako visoke iznose te smo taj fakultet osigurali uz kredit. Pa tu je i odlazak na ljetovanje koji nije moguć bez kredita. Ne idemo svake godine, nego recimo svake treće ili kad otplatimo stari kredit pa dignemo novi da odemo bar 4-5 dana na more s djecom", kazala je ova Mostarka.

Zaduživanje zbog porodičnih potreba nije rijetkost ni među sagovornicima iz drugih hercegovačkih gradova. Žena iz Čapljine navodi da trenutno otplaćuje kredit podignut prošle godine, dok je i prije njega imala kreditno zaduženje. Posljednji je bio potreban nakon rođenja trećeg djeteta i prilagođavanja dječije sobe novim potrebama porodice.

"Kada smo dobili treće dijete morali smo podići kredit da im sobu preuredimo za još jedno dijete. Starijem sinu smo morali kupiti krevet, drugom radni stol i još jedan ormarić za bebu. Sve su to ogromni troškovi koje ne možemo kupovati samo od plaće", kaže nam ona navodeći da je to stvarnost većine ljudi koje poznaje.

Porodica iz Čitluka kredit je otplatila prije pola godine, ali već razmišlja o novom zaduženju. Prethodni kredit bio im je potreban zbog troškova kumstva, dok bi naredni mogao biti iskorišten za finansiranje vozačkog ispita najstarijeg djeteta.

"Kad smo imali kumstvo, morali smo podići kredit jer ne bi mogli ništa bez kredita. Tu je poklon za dijete, isto tako i za cijelu obitelj, zatim odjeća i obuća za svečani događaj... Puno je tu troškova koji su dosta skupi, a plate nisu visoke", pojasnila je žena, majka dvoje djece, dodajući da njena porodica već razmatra novo zaduženje. Razlog je predstojeći trošak polaganja vozačkog ispita za najstarije dijete, koje uskoro puni 18 godina.

"Došli smo u situaciju da smo sretni kada vratimo kredit ne zato što konačno više nemamo rata za vraćati, nego zašto što konačno opet možemo uzeti novi, jer ništa ne možemo sami uštedjeti uz ovakve plaće i cijene", razočarano kaže žena koja ima platu 1400 KM, i koja joj je, kako kaže, premala uz sve veće cijene i razne troškove.

Sličan primjer navodi i stanovnik Širokog Brijega. Nakon što je otplatio kredit kojim je finansirao kupovinu automobila, godinu dana nije imao kreditnih obaveza. Novo zaduženje uslijedilo je zbog troškova kumstva na vjenčanju, a u budućnosti očekuje i potrebu za stambenim kreditom jer planira zasnovati brak.

"Ovaj ću kredit brzo otplatiti i drago mi je što sam ga podigao, jer sam sam kao kum uradio sve kako sam želio", kaže za Večernji mladi Širokobriježanin koji ima plan uskoro se vjenčati te će tada morati tražiti stambeni kredit.

Plate nedovoljne za sve veće životne troškove

U udruženjima za zaštitu potrošača rast nenamjenskih kredita povezuju s činjenicom da redovna primanja velikog broja domaćinstava nisu dovoljna za praćenje rastućih životnih troškova.

Sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu porodicu u Federaciji BiH u maju ove godine iznosila je oko 3.436 KM. Istovremeno, prosječna plaća od približno 1.700 KM pokrivala je oko polovine vrijednosti košarice, dok je minimalna plaća od 1.027 KM bila dovoljna za približno 30 posto tog iznosa.

Takav odnos prihoda i troškova ostavlja znatno manje prostora za izdatke koji izlaze iz okvira osnovnih mjesečnih potreba.

Iz Federalnog ministarstva trgovine, međutim, upozoravaju da podatke o odnosu potrošačke košarice i prosječne plaće treba tumačiti uz određenu rezervu.

"Različiti pokazatelji potrošačke košarice imaju različitu metodologiju i strukturu, dok se stvarna potrošnja razlikuje od domaćinstva do domaćinstva. Ipak, sama činjenica da troškovi osnovnih životnih potreba zauzimaju veliki dio raspoloživog dohotka pokazuje koliko je važno nastaviti raditi na stabilnosti tržišta i zaštiti kupovne moći građana", kažu za Večernjak iz Federalnog ministarstva trgovine.

Ministarstvo svoju ulogu vidi prvenstveno u stvaranju uređenijeg i transparentnijeg tržišta, praćenju cijena te provođenju mjera iz svoje nadležnosti kada za njih postoje zakonski uvjeti. Kao jedan od prioriteta navode i jačanje zaštite potrošača, uz omogućavanje građanima da lakše upoređuju cijene i donose informirane odluke prilikom kupovine.

Zaduženost stanovništva gotovo udvostručena

Koliko se zaduženost stanovništva povećala tokom posljednje decenije pokazuju i podaci o ukupnim kreditnim obavezama. Građani BiH su 2014. godine bankama dugovali 7,43 milijarde KM, dok je na kraju prošle godine zaduženost dostigla 14,45 milijardi KM.

To znači da se ukupan iznos duga za nešto više od deset godina gotovo udvostručio, dok je prosječna zaduženost po stanovniku dostigla približno 4.650 KM.