
18.07.2026 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Dok dizel na pumpama premašuje 3,07 KM, privrednici upozoravaju kako to utječe na rast cijena hrane.
Vozači u Bosni i Hercegovini suočavaju se s novim poskupljenjima goriva, nakon što je cijena dizela na pojedinim benzinskim pumpama ponovno premašila granicu od 3 KM po litru.
Prema trenutno dostupnim podacima sa tržišta, litar dizela prodaje se i do 3,07 KM, dok cijena benzina iznosi oko 2,79 KM, a autoplina oko 1,50 KM.
Trenutno poskupljenje direktno je povezano sa novom nestabilnošću na Bliskom istoku i rastom cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Domaći stručnjaci i analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se globalni trendovi nastave, cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini mogle zabilježiti dodatni rast u narednim sedmicama.
Distributeri najavljuju stalan rast cijena
Predsjednik Grupacije za trgovinu naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić upozorio je da je trenutni skok cijena na pumpama tek početak znatno većeg talasa poskupljenja.
"Nažalost, ovo je tek početak rasta. Današnje ulazne cijene distributera, bez marže, uključujući troškove prevoza i PDV, gotovo su dosegle tri KM po litru. U sljedećih 10 do 15 dana možemo očekivati stalan rast cijena na domaćem tržištu", istakao je Savić, ukazujući na pritisak sa kojim se suočavaju distributeri.
Udar na privredu i budžete građana
Ovakav trend rasta cijena energenata opravdano izaziva zabrinutost ekonomske javnosti.
Svako poskupljenje goriva po automatizmu pokreće lančanu reakciju – prvo utječe na operativne troškove transportnih kompanija, a zatim se prelijeva na krajnje cijene hrane, osnovnih životnih namirnica i usluga, što predstavlja direktan udar na kućne budžete građana.
Domaći prevoznici i privrednici već duže vrijeme apeluju da visoke cijene energenata ozbiljno ugrožavaju njihovu konkurentnost i otežavaju tekuće poslovanje.
Zbog toga se od nadležnih institucija očekuju hitne reakcije i konkretne mjere. Kao moguća rješenja koja bi ublažila ovaj inflatorni pritisak navode se privremeno smanjenje akciza ili pripadajućih poreza, strožije kontrole marži na tržištu, te efikasniji institucionalni nadzor nad formiranjem maloprodajnih cijena naftnih derivata.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.