žica

24.08.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Akta.ba

Autor: Seida Bijedić

PRESTIGLA STRUJU I ČELIK

Žice postale najveći izvozni adut BiH: Ko stoji iza pola milijarde KM izvoza

BiH je za šest mjeseci izvezla kablove i izolovane provodnike vrijedne 495,8 miliona KM, uz rast izvoza od oko 35 posto.

Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. godine izvezla izolovanih žica, kablova i drugih izolovanih električnih provodnika u vrijednosti od gotovo pola milijarde maraka. Sa 495,8 miliona KM izvoza ova grupa proizvoda prestigla je električnu energiju, čelik i dijelove za automobile te postala najvrijednija pojedinačna izvozna tarifa BiH. Iza rezultata stoji industrija koja posljednjih godina tiho povećava proizvodnju, a među njenim najprepoznatljivijim predstavnicima su kompanije iz zapadne Hercegovine koje se nalaze i među najvećim izvoznicima u zemlji.

Izvozna struktura Bosne i Hercegovine u 2026. godini donijela je zanimljivu promjenu na samom vrhu.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, najveću izvoznu vrijednost u prvom polugodištu ostvarila je tarifna grupa 8544 – izolovane žice, kablovi i ostali izolovani električni provodnici, sa ukupno 495,8 miliona KM izvoza.

Na drugom mjestu našla se električna energija sa 346,96 miliona KM, zatim konstrukcije od željeza i čelika sa 296,5 miliona KM, rude olova i koncentrati sa 296,1 milion KM te dijelovi i pribor za motorna vozila sa 295,6 miliona KM.

Za zemlju čiji su izvozni rezultati godinama bili snažno povezivani s električnom energijom, metalima, drvetom i teškom industrijom, uspon kablovske industrije predstavlja značajnu promjenu.

Izvoz za godinu povećan za više od trećine

Još je zanimljiviji podatak koliko brzo raste vrijednost izvoza ove grupe proizvoda.

U prvih šest mjeseci 2024. godine BiH je izvezla izolovane žice u vrijednosti od oko 354 miliona KM, dok je u istom periodu 2025. izvoz povećan na 366,5 miliona KM.

Ovogodišnjih 495,8 miliona KM znači da je za samo godinu dana vrijednost izvoza porasla za približno 129,3 miliona KM, odnosno oko 35 posto.

Poređenje pokazuje i da ovo nije kratkotrajan skok. Vrijednost izvoza u prvom polugodištu 2026. gotovo je 40 posto veća nego u istom periodu 2024.

Tokom cijele 2025. godine BiH je izvezla izolovane žice u vrijednosti od 732,9 miliona KM, što je bilo sedam posto više nego 2024, kada je vrijednost iznosila 685,4 miliona KM.

Ako se dinamika iz prvog polugodišta nastavi, 2026. bi mogla donijeti novi rekord ove industrije.

Šta se zapravo krije iza "izolovane žice"

Naziv tarifne grupe može zvučati mnogo jednostavnije nego što je industrija koja se iza nje nalazi.

Tarifni broj 8544 obuhvata izolovane žice, kablove, uključujući koaksijalne kablove, te druge izolovane električne provodnike, odnosno širok spektar proizvoda koji se koriste u elektroenergetici, građevinarstvu, industrijskim postrojenjima, transportu, infrastrukturi i drugim sektorima.

Zbog toga podatak od 495,8 miliona KM ne treba automatski poistovjećivati isključivo s automobilskom industrijom.

Dio proizvoda iz ove tarifne grupe može završavati u automobilskoj i drugim industrijama, ali veliki dio čine klasični energetski i instalacijski kablovi namijenjeni električnim mrežama, objektima i industriji. I evropska carinska klasifikacija tarifnu grupu 8544 definira upravo kao izolovane žice, kablove i druge izolovane električne provodnike.

TT Kabeli među kompanijama koje nose sektor

Jedna od kompanija koja najbolje pokazuje koliko je kablovska industrija u BiH narasla je TT Kabeli iz Širokog Brijega.

Kompanija je osnovana 2007. godine kao proizvođač niskonaponskih kablova, a danas se predstavlja kao jedan od vodećih proizvođača ove vrste kablova u jugoistočnoj Evropi.

Prema podacima same kompanije, proizvodni pogon u BiH predstavlja najveću fabriku unutar njihove grupe, dok TT Cables proizvode plasira kupcima širom Evrope, Afrike, Bliskog istoka i Sjeverne Amerike. Grupa danas zapošljava više od 500 ljudi u deset zemalja.

Raniji ESG podaci kompanije pokazuju i razmjere proizvodnje: TT Kabeli su navodili godišnju proizvodnju od oko 35.000 tona, uz kupce na više od 35 tržišta. Njihovi kablovi koriste se u distributivnim sistemima, industrijskim objektima, saobraćajnoj infrastrukturi, data centrima te solarnim i vjetroelektranama.

Poslovni rezultat vidi se i na državnoj rang-listi izvoznika.

TT Kabeli su 2025. godinu završili kao najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine, prekinuvši dugogodišnju dominaciju kompanija iz teške industrije.

U prvih šest mjeseci 2026. godine kompanija se nalazi na trećem mjestu najvećih izvoznika iz BiH, iza DP Metals BH iz Vareša i Aluminij Industriesa iz Mostara.

Koliki je zamah kablovska industrija ostvarila najbolje pokazuju finansijski rezultati kompanije TT Kabeli. Prema podacima Akta.ba, kompanija je u 2025. godini ostvarila 745,6 miliona KM ukupnih prihoda, što je više nego dvostruko u odnosu na 357,5 miliona KM iz 2024. godine. Istovremeno je ukupan rezultat povećan sa 17,6 miliona na čak 63,7 miliona KM, dok je prosječan broj zaposlenih porastao sa 355 na 537 radnika. To znači da su prihodi za godinu povećani za oko 108,6 posto, dobit je više nego utrostručena, a kompanija je u prosjeku imala 182 radnika više nego godinu ranije. Ovakvi rezultati dodatno pokazuju da rast izvoza izolovanih žica i kablova nije samo statistički skok u vanjskotrgovinskoj razmjeni, već ga prati snažno širenje poslovanja jednog od vodećih domaćih proizvođača.

Posušje ima još jednog velikog proizvođača kablova

Samo nekoliko desetina kilometara dalje nalazi se još jedan značajan proizvođač.

Kompanija Miviko iz Posušja osnovana je 2008. godine i proizvodi električne kablove i vodove do jednog kilovolta.

Prema podacima kompanije, proizvodni pogoni prostiru se na približno 14.000 kvadratnih metara, godišnja proizvodnja premašuje 19.000 tona gotovih proizvoda, a kompanija ima više od 160 zaposlenih.

Proizvodni program obuhvata PVC izolovane i oplaštene vodove i kablove, poliuretanske i gumene kablove, energetske i signalne kablove, bezhalogene proizvode i bakrenu užad.

Dio proizvoda certificiran je prema evropskim standardima, uključujući certifikate austrijskog elektrotehničkog udruženja OVE, što kompaniji omogućava plasman na zahtjevna evropska tržišta.

Miviko se također nalazi među najvećim izvoznicima Bosne i Hercegovine. U prvom polugodištu 2026. zauzeo je šesto mjesto na listi najvećih izvoznika, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kompanija je prethodno dobila i priznanje Vanjskotrgovinske komore BiH za doprinos internacionalizaciji poslovanja prema tržištu Francuske.

Novi proizvođač iz Cazina

Industrija žice u BiH dobila je novi značajan proizvodni kapacitet i u Cazinu, gdje je krajem 2025. završena fabrika kompanije ASTA BOSNIA. Savremeni pogon za proizvodnju bakrene žice izgrađen je u Poslovnoj zoni Cazin, a prema ranijim najavama prostire se na oko 25.000 kvadratnih metara, uz planirano zapošljavanje oko 300 radnika u prvoj fazi. Investicija dodatno pokazuje da se proizvodnja žice i proizvoda elektroindustrije u BiH nastavlja širiti.

Kompanije među deset najvećih izvoznika

Činjenica da se TT Kabeli nalaze na drugom, Asta Bosnia na petom, a Miviko na šestom mjestu najvećih izvoznika iz BiH daje konkretnu pozadinu statističkom podatku o gotovo pola milijarde maraka izvoza izolovanih žica.

Ipak, iz javno dostupnih podataka nije moguće utvrditi koliki dio ukupnih 495,8 miliona KM pripada pojedinačno TT Kabelima, Miviku ili drugim proizvođačima.

UIO objavljuje rangiranje najvećih izvoznika, ali ne i vrijednost izvoza svake kompanije, dok podaci VTK BiH prikazuju izvoz po tarifama, a ne po proizvođačima.

Zbog toga se ne može tvrditi da samo ove dvije kompanije stoje iza ukupne vrijednosti izvoza tarifne grupe 8544.

Ono što se može zaključiti jeste da su sva tri proizvođača istovremeno među deset najvećih izvoznika u zemlji i direktno posluju u sektoru kablova, što jasno pokazuje koliki je značaj ove industrije postao za bh. izvoz.

Industrija je šira od liste najvećih izvoznika

Iako su ove tri kompanije među deset najvećih izvoznika iz BiH, sliku domaće industrije žice i kablova ne čine samo kompanije koje se nalaze u samom vrhu izvozne liste. U BiH posluju i drugi proizvođači kablova, provodnika i kablovskih sklopova koji možda nemaju isti obim izvoza, ali zajedno pokazuju da se oko ove djelatnosti razvila značajna proizvodna baza. Među njima se izdvajaju Prevent Cables iz Tomislavgrada, Excel Assemblies BH iz Maglaja, ELKATEH iz Širokog Brijega čija proizvodnja obuhvata različite segmente – od energetskih i instalacijskih kablova do složenijih kablovskih snopova za industriju i vozila.

Među značajnim proizvođačima je i Prevent Cables iz Tomislavgrada, nekadašnja Tvornica kabela Tomislavgrad, koja proizvodi niskonaponske kablove i provodnike. Kompanija je u 2025. ostvarila 75,5 miliona KM prihoda, što je rast od 12,7 posto u odnosu na 67,1 milion KM godinu ranije. Ukupan rezultat povećan je sa 1,85 na 2,55 miliona KM, dok je prosječan broj zaposlenih porastao sa 77 na 96 radnika.

Od 200 miliona do gotovo pola milijarde

Dugoročniji podaci dodatno pokazuju razvoj sektora.

Prema analizi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, samo izvoz izolovanih žica i kablova prema Evropskoj uniji u prvom polugodištu 2021. iznosio je oko 200,3 miliona KM.

U istim šestomjesečnim periodima izvoz prema EU porastao je na 282,5 miliona KM 2022, 331,9 miliona KM 2023, 326 miliona KM 2024. i gotovo 342 miliona KM u 2025. godini.

To pokazuje da je evropsko tržište već godinama ključni oslonac ove industrije.

U 2025. izolovane žice i kablovi bili su ujedno najvrijedniji bh. izvozni proizvod na tržištu Evropske unije, sa udjelom od 5,49 posto ukupnog izvoza BiH u EU u prvih šest mjeseci.

Zašto kablovi imaju sve veću vrijednost

Rast ove industrije nije teško povezati sa širim promjenama evropske privrede.

Elektrifikacija, širenje distributivnih mreža, izgradnja obnovljivih izvora energije, razvoj podatkovnih centara, industrijska automatizacija i ulaganja u infrastrukturu povećavaju potrebu za kablovima različitih tipova.

Tako TT Kabeli među sektorima u kojima se koriste njihovi proizvodi navode upravo solarne i vjetroelektrane, distributivne mreže, industrijska postrojenja, poslovne i stambene objekte, transportnu infrastrukturu i data centre.

Sličan spektar primjene imaju i proizvodi Mivika. Njihovi energetski kablovi koriste se u elektranama, trafostanicama, gradskim mrežama i industrijskim postrojenjima.

BiH u tom lancu ima nekoliko prednosti, blizinu tržišta Evropske unije, dugogodišnje iskustvo u metalnoj i elektroindustriji te proizvodne troškove koji su i dalje niži nego u velikom dijelu zapadne Evrope.

BiH i dalje snažno zavisi od tržišta EU

Ipak, snažna povezanost s evropskim tržištem istovremeno predstavlja i rizik.

Gotovo 77 posto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2026. završilo je na tržištu Evropske unije. Vanjskotrgovinska komora BiH navodi da rast izvoza prema Hrvatskoj i Njemačkoj pokazuje otpornost domaće privrede, ali upozorava i na usporavanje industrijske aktivnosti u EU.

Za proizvođače kablova to znači da će budući rezultati značajno zavisiti od investicijskog ciklusa na evropskom tržištu.

Hoće li izolovane žice i kablovi zadržati prvo mjesto do kraja godine zavisit će od drugog polugodišta, ali već sada je jasno da je kablovska industrija izrasla u jedan od najvažnijih izvoznih sektora Bosne i Hercegovine.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI