Kako prirodnu baštinu pretvoriti u razvojnu šansu, a sačuvati ono najvrjednije

Kako prirodnu baštinu pretvoriti u razvojnu priliku, a istovremeno sačuvati vrijednosti zbog kojih određena područja privlače posjetioce, bilo je jedno od pitanja o kojima se razgovaralo na panelu "Prirodna baština kao razvojna šansa: regionalna iskustva (ne)održivog turizma", održanom u okviru 22. međunarodnog sajma ekologije EKOBIS 2026 u Bihaću.

O ovoj temi razgovarali su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona, Nacionalnog parka Una, kao i privatnog sektora iz Hrvatske. Panelom je moderirao Mario Crnković, predsjednik Udruženja "Green Team" iz Novog Grada, a razgovor je otvorio pitanja zaštite prirode, razvoja turističke ponude, odnosa javnog i privatnog sektora, uključivanja lokalne zajednice te mogućnosti za razvoj održivog turizma u Unsko-sanskom kantonu.

Zineta Mujaković, šefica Odjela za očuvanje prirode i biodiverziteta Federalnog ministarstva okoliša i turizma, istakla je da se zaštita prirode više ne bi trebala posmatrati isključivo kao obaveza institucija, već i kao razvojni potencijal. Kako je navela, ključno je pronaći mjeru između zaštite prirodnih vrijednosti i turističkog razvoja.

"Mi smo zaštitili neko područje iz razloga što zavređuje po prirodnim i kulturnim vrijednostima, ali smo se obavezali da to područje očuvamo na onaj način na kako smo ga zatekli u tom trenutku donošenjem akta o proglašenju. Onda nam je nova razvojna smjernica grana privrede eko-turizam, ne samo turizam", kazala je Mujaković.

Prema njenim riječima, razvoj takvih područja moguć je kroz saradnju upravljača zaštićenih područja, institucija, lokalne zajednice i posjetilaca koji imaju razvijenu svijest o očuvanju prirode.

"Mi dolazimo do jednog zaključka da je to zaista nama jedna od velikih privrednih grana i Bosne i Hercegovine, ne samo Federacije, nego Bosne i Hercegovine", dodala je Mujaković.

"Zelena regija" kao šira turistička ponuda

Damir Redžić, sekretar Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona, prirodnu baštinu vidi kao osnovu budućeg turističkog razvoja. Istakao je da ono što postoji u prirodi nije moguće jednostavno nadomjestiti izgradnjom novih objekata, zbog čega očuvanje prirodnih vrijednosti mora biti dio razvoja turističke ponude.

"Prirodna baština mora biti pokretač daljeg razvoja turizma. Mi u svakom slučaju moramo zaštititi. Pogledajte, mi ovakvu prirodu i ovakvo bogatstvo ne možemo više bilo gdje u svijetu replicirati. Mi bilo koji hotel ili kompleks možemo napraviti bilo gdje u svijetu. Dakle, naša obaveza je da ovu prirodnu jedinstvenost koju imamo ovdje i zaštitimo", rekao je Redžić.

Govoreći o mogućem brendiranju područja, Redžić je kazao da bi Unsko-sanski kanton trebao težiti konceptu "zelene regije Europe", umjesto da se turistička promocija zasniva samo na pojedinačnim lokacijama.

"Da ne promovišemo isključivo mikro-lokacije poput Srbačkog buka, Ostrošca, Zelenog otoka u Bosanskoj Krupi, već da ova regija postane zelena regija Europe i kao takva prepoznatljiva. Na taj način ćemo zaštititi našu prirodu od masovnog turizma i i okrenuti se turizmu koji je posvećen zaštiti prirode."

Takav pristup, prema njegovom mišljenju, podrazumijeva povezivanje različitih sadržaja i duži boravak gostiju.

"Turista ne treba samo dobiti krevet i hranu. On mora ovdje dobiti iskustvo koje će dalje prenijeti da je u očuvanoj prirodi boravio pet, sedam ili deset dana", poručio je Redžić.

Kao jedan od načina razvoja ponude naveo je gastronomske i biciklističke ture, fotografske safari ture, posjete lokalnim poljoprivrednim gospodarstvima te višednevne ponude poput fly fishinga. Cilj je, kako je objasnio, privući goste koji žele doživljaj i prirodu, a ne masovni turizam.

Nacionalni park Una: zaštita ne znači zabranu

Amir Kosović, v.d. direktora Nacionalnog parka Una, govorio je o odnosu zaštite i razvoja unutar zaštićenog područja. Istakao je da postoje jasna pravila koja se moraju poštovati, ali da Nacionalni park ne želi biti posmatran kao institucija čija je uloga samo da nešto zabranjuje.

"Mi ne želimo da nas tretiraju kao netko ko nešto zabranjuje. Mi samo želimo da radimo u okvirima što zakonskim, što ono što nam pripada", kazao je Kosović.

Dodao je da posjetioci iz Nacionalnog parka i područja sliva Une trebaju ponijeti iskustvo i doživljaj, ali da za viši nivo turističke ponude treba dodatno urediti najatraktivnije lokacije i riješiti pitanja prostornog planiranja i infrastrukture.

Kada je riječ o budućnosti Nacionalnog parka, Kosović je posebno naglasio potrebu očuvanja autentičnosti i opreznog odnosa prema gradnji.

"Ja vjerujem da ćemo ostaviti ovu autentičnost, kako je navela kolegica, i našim budućim generacijama i zato je naš primat. Primarna djelatnost jeste zaštita okoliša", rekao je Kosović.

Iskustvo Kutereva: autentičnost kao resurs

Maja Božinović iz OPG-a Butina u Kuterevu predstavila je iskustvo porodičnog gospodarstva koje objedinjuje smještaj, poljoprivredu i pripremu hrane, oslanjajući se na vlastite i lokalne proizvode te tradicionalne recepte.

Govoreći o održivom turizmu, Božinović je istakla da se njegova suština ogleda u mjeri i suživotu s prirodom i lokalnom zajednicom. U njihovoj ponudi koriste se lokalni proizvodi, prirodni i reciklirani materijali, a dio hrane koja ostane nakon obroka koristi se na gospodarstvu. Posebno je naglasila značaj saradnje s lokalnim stanovništvom.

Kao ključnu vrijednost izdvojila je autentičnost.

"Autentičnost je resurs, a ako imate resurs, onda ga morate čuvati, oplemenjivati, a ne iscrpljivati do krajnjih granica i onda ništa od biznisa ni poduzetništva", kazala je Božinović.

Prema njenom iskustvu, gostima se ne treba nuditi samo smještaj i hrana. Ono što čini razliku jesu život lokalne zajednice, tradicionalni proizvodi, način pripreme hrane, zanati i neposredan kontakt s domaćinima. Kako je opisala, u njihovom gospodarstvu gostima žele ponuditi doživljaj života u planinskom selu, a ne samo uslugu smještaja.

Više saradnje i ulaganja

Na panelu je bilo riječi i o odnosu javnog i privatnog sektora. Kosović je kazao da je privatni sektor u pojedinim segmentima brži, dok javne institucije djeluju u okviru brojnih regulativa. Kada je riječ o Nacionalnom parku Una, naveo je da je saradnja s privrednim subjektima i lokalnom zajednicom posljednjih godina unaprijeđena, ali da prostora za dodatni napredak i dalje ima.

Redžić je istovremeno priznao da javni sektor nije ulagao dovoljno, navodeći da je Ministarstvo privrede USK ove godine kroz različite mjere izdvojilo 2,7 miliona KM za sektor turizma. Sredstva su, prema njegovim riječima, usmjerena u infrastrukturne projekte, održavanje starih gradova, projekte turističkog voza te direktnu podršku turističkim radnicima i drugim subjektima.

Kao jednu od mogućnosti za unapređenje ponude Redžić je izdvojio i digitalnu platformu na kojoj bi turisti na jednom mjestu mogli pronaći informacije o turističkim vodičima, agencijama, raftingu, poljoprivrednim gospodarstvima, biciklističkim turama i drugim sadržajima.

U završnom dijelu razgovora učesnici su se vratili pitanju ravnoteže između povećanja broja turista i očuvanja prirode. Mujaković je ukazala i na značaj kulturne baštine i tradicionalnih znanja, navodeći da turističku ponudu treba graditi povezivanjem prirodnih, kulturnih i poljoprivrednih vrijednosti.

Božinović je održivost povezala upravo s mjerom i mogućnošću da se gostima pruži kvalitetna usluga bez prekoračenja vlastitih kapaciteta.

"Imajte mjeru u tome. To je mjera. To je ta održivost. Ne prelijevati čašu. Ne ići izvan svog kapaciteta", poručila je.

Poruke panela tako su bile usmjerene na razvoj turizma koji se oslanja na prirodnu i kulturnu baštinu, ali istovremeno vodi računa o njenom očuvanju. Kao važni elementi izdvojeni su duži boravak gostiju, autentična lokalna ponuda, snažnija saradnja javnog i privatnog sektora, ulaganja u infrastrukturu i uključivanje lokalne zajednice.