Sedmi Svjetski medijski samit (WMS), koji je proteklog tjedna održan u Pekingu pod sloganom „Mediji u eri vještačke inteligencije: od konsenzusa do djelovanja“, završen je jednoglasnim usvajanjem Pekinškog konsenzusa o umjetnoj inteligenciji (AI) i pokretanjem Globalne medijske inicijative za zajednički razvoj standarda primjene AI-ja. Zajednička poruka vodećih svjetskih i nacionalnih medija je da se globalna medijska zajednica sve ozbiljnije suočava s prilikama, izazovima i prijetnjama koje donosi ubrzani razvoj novih tehnologija i umjetne inteligencije, što je iznimno važno pitanje i za medije u Bosni i Hercegovini.
Kineska agencija Xinhua jedan je od predvodnika razvoja i korištenja umjetne inteligencije u medijima pa poruka glavnog urednika ove agencije Lyu Yansonga, da integracija AI tehnologija u novinske redakcije donosi duboke etičke dvojbe i dramatično širenje dezinformacija, što zahtijeva koordiniran odgovor globalne medijske zajednice, treba shvatiti vrlo ozbiljno.
"Dužni smo preuzeti inicijativu, dijeliti tehnološku ekspertizu i resurse kako bismo ojačali zajedničke kapacitete u borbi protiv rizika koje donosi umjetna inteligencija", naglasio je Yansong, ukazujući na potrebu za očuvanjem novinarske etike.
Na samitu u Kini već su predstavljeni prvi bionički humanoidni voditelji vijesti na svijetu, što ilustrira brzinu tehnološke tranzicije pa i izazova koje ona donosi.
Spomenuta globalna inicijativa obvezuje potpisnike na dvogodišnji zajednički rad s ciljem kreiranja jedinstvenih standarda za upotrebu AI-ja u medijima. Rad će biti fokusiran na tri ključna stupa: očuvanje autentičnosti informacija i rigoroznu provjeru činjenica (fact-checking), zaštitu sigurnosti podataka i autorskih prava, te uspostavu globalne baze podataka o AI aplikacijama u medijima. Sudionici samita su posebno naglasili jačanje uloge Globalnog juga, ocjenjujući da ova inicijativa omogućava zemljama u razvoju da aktivno sudjeluju u kreiranju pravila upravljanja umjetnom inteligencijom.
Analizirajući posljedice po razvoj medija, sudionici samita su zaključili da će hibridne redakcije postati standard u kojem AI automatizuje tehničke zadatke i analizu velikih podataka, oslobađajući prostor novinarima za istraživački rad na terenu. Istodobno, tehnološka trka protiv dezinformacija i detekcija deepfake sadržaja postaju pitanje opstanka profesionalnog novinarstva, zbog čega je ključno očuvati ljudski nadzor, empatiju i etičku odgovornost u medijskom prostoru.
Odluke i smjernice usvojene na samitu u Pekingu imaju poseban značaj za medijski prostor Bosne i Hercegovine. Sudjeovanje Federalne novinske agencije (FENA) kao bosanskohercegovačkog predstavnika na ovom globalnom forumu potvrđuje da se domaći mediji, usprkos ograničenim resursima, suočavaju s istovjetnim tehnološkim izazovima i transformacijama kao i vodeće svjetske medijske kuće.
"Jasno je da se razvoj umjetne inteligencije ne može niti treba zaustaviti. Međutim, potrebno je što prije uspostaviti standarde za njezinu primjenu. Ako u medijskom sektoru ne postignemo globalni dogovor o tom pitanju, suočavamo se s rizikom sve raširenije zlouporabe umjetne inteligencije, kao i s neizvjesnošću u pogledu budućnosti medija kao temeljnog izvora informacija za javnost. Od ključne je važnosti da umjetnu inteligenciju iskoristimo za unapređenje i razvoj medija, umjesto da dopustimo da ona posluži kao zamjena za medije ili kao sredstvo za manipuliranje javnošću i njezino obmanjivanje", upozorio je glavni urednik FENA-e Dejan Jazvić.
Za medijsko tržište u BiH, provedba Pekinškog konsenzusa donosi tri ključna izazova i pravca djelovanja: Prvi je borba protiv dezinformacija u lokalnom kontekstu. Naime, BiH je već godinama izložena snažnim kampanjama dezinformacija i manipulacija u digitalnom prostoru. Usvajanje naprednih AI alata za fact-checking i detekciju lažnih vijesti, koje predviđa Globalna medijska inicijativa, od presudnog je značaja za očuvanje kredibiliteta profesionalnog novinarstva u zemlji. Veliki izazov je i smanjivanje tehnološkog jaza. Sudjelovanje u globalnim platformama omogućava bosanskohercegovačkim medijima izravan pristup međunarodnim bazama podataka i transferu znanja o AI aplikacijama. To je ključno za sprečavanje situacije u kojoj bi manja i ekonomski slabija medijska tržišta, poput onog u BiH, postala pasivni konzumenti stranih tehnoloških rješenja bez mogućnosti utjecaja na njihove etičke i profesionalne standarde.
U konačnici, izazov predstavlja i kreiranje zakonodavnog i etičkog okvira. S obzirom na to da BiH još uvijek nema adekvatnu zakonsku regulativu za oblast vještačke inteligencije, smjernice iz Pekinga mogu poslužiti kao temelj za domaće medijske asocijacije, regulacijska i samoregulacijska tijela u definiranju profesionalnih kodeksa i zaštite autorskih prava u vremenu generativnih medija.
Događaj, koji su zajednički organzirali kineska državna novinska agencija Xinhua i Vlada Grada Pekinga, okupio je blizu 500 delegata iz 112 zemalja i regija, uključujući predstavnike oko 330 vodećih medijskih kuća, novinskih agencija, think-tankova i međunarodnih organizacija poput UN-a.
