Analiza opterećenja privrede u BiH: Firme ne znaju gdje ide njihov novac

Privatne kompanije u BiH plaćaju tolike namete državi da više ni same ne mogu da "pohvataju" gdje njihov novac odlazi. Poslodavci više ne mogu da namire armiju državnih službenika koji kao paraziti iz budžeta uzimaju sve što mogu, a i to im je izgleda malo.

Predrag Duduković, konsultant u Udruženju ekonomista Republike Srpske (SWOT) prošle godine je na papir stavio poreska opterećenja privrednika u RS-a. Jedna od oblasti poreske politike koja najviše opterećuje privredu su parafiskalni nameti.

Namet na namet

Duduković smatra da većina firmi ne zna gdje ide njihov novac.

"Parafiskalni nameti se ne odnose na poreze. Oni su proizašli iz drugih zakona, a u njih se ubrajaju mnoge takse. Tako se, na primjer, usvoji novi zakon o privrednim društvima kojim nije propisano plaćanje nekog poreza. Međutim, da bi se prema njemu prilagodilo poslovanje, potrebna je promjena sudskog rješenja. Da bi se ono promijenilo treba platiti određene takse. Upravo te takse čine parafiskalne namete. Firme plaćaju takse i notare, a poreskim upravama i Upravi za indirektno oporezivanje BiH nova rješenja. Primjerice, Zakon o fiskalnim kasama kaže da se svake godine mora uraditi servis fiskalne kase, pa se i zato plaća. Zakon o zaštiti od požara zahtijeva angažovanje certifikovane firme, te se naravno i to plaća", kaže Duduković.

Ako se u obzir uzmu svi nameti koji su postavljeni pred poslodavce, tvrdi on, svaka firma bi trebala da radi sa razlikom u cijeni od 20 posto kako bi pokrila fiskalne i parafiskalne namete.

"Oko pet posto troškova poslovanja se odnosi na parafiskalne namete, a ostalih 15 posto na poreze i doprinose. Ako poredimo dva entiteta u FBiH su opterećenja privrede veća nego u RS-u. Recimo, doprinosi su manji u Hrvatskoj i Srbiji, nego u RS-u. U BiH, za razliku od Hrvatske, nema neoporezivog dijela plate. U Hrvatskoj plata do 2.700 kuna nije oporeziva, u Srbiji, također, ima plata koje su neoporezive. Takva je situacija, u suštini, u cijeloj Evropi. U Austriji je godišnje primanje do 10.000 eura neoporezivo. Kod nas toga nema, pa je osnovica za obračun svih davanja velika", rekao je Duduković za Oslobođenje.

Opterećenje po zaposleniku u FBiH, kao što i ranije pisali, iznosi 71 posto, a u RS-u 60,3 posto. Problematično je i to što se poslodavcu vrlo malo vraća od onoga što uplati državi. Duduković smatra da davanja državi nisu sporna i da su prisutna u cijelom svijetu, ali je pitanje kolika ona trebaju biti.

Potaknuti bolji rad

"Prvo bi trebalo restruktuirati zapošljavanje u državnim institucijama kako bi državni aparat trošio manje novca. Treba ukinuti agencije koje nisu potrebne i spriječiti novo zapošljavanje kada neko ode u penziju iz državne administracije. Država treba pomoći preduzećima kako bi se povećali proizvodnja i izvoz, odnosno potaknuti ih da bolje rade i imaju slobodan pristup inostranim tržištima", naglasio je on.

Prema Analizi opterećenja privrede u BiH, sudske takse i notarske usluge spadaju u veće stavke svakog preduzeća. Komunalnu taksu, republičku taksu, naknadu za zaštitu od požara, naknadu za zaštitu šuma, naknadu za vode je potrebno smanjiti, a Duduković se zalaže i za smanjenje članarina koje firme plaćaju Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

"Nameti su djelimično utjecali na gašenje brojnih firmi, ali i nemogućnost plasmana roba. Nadam se da će Analiza opterećenja privrede u BiH biti polazna osnova s kojom će poslodavci ići na buduće pregovore s vlastima", kazao je Duduković.