Novo zaduživanje plaši građane

Iako je na početku godine došlo do oživljavanja kreditne aktivnosti banaka u BiH, u ovoj godini ne treba očekivati veći kreditni rast, pogotovo ne u domenu stanovništva, jer su ljudi još u strahu od novog zaduživanja, tvrde stručnjaci.

Prema podacima Centralne banke BiH kreditni rast u prvom kvartalu 2011. godine iznosio je četiri posto, što je pokazatelj da izlaskom iz recesije oživljava kreditiranje privrede i stanovništva.

Michael Muller, direktor Raiffeisen bank BiH, kaže da je u ovoj godini realno očekivati kreditni rast od pet do 10 posto, pri čemu će veći rast biti u sektoru privrede.

"Izvozno orijentirani sektori već profitiraju od ekonomskog oporavka Evrope i trgovinskih partnera u inozemstvu. Ti sektori relativno dobro funkcioniraju i tu će doći do kreditnog rasta", kaže Muller.

Međutim, drugi privredni sektori poput građevinarstva i trgovine još su u fazi preživljavanja, te je fokus banaka više na restrukturiranju njihovih kreditnih obaveza nego na novom zaduživanju.

"U sektoru stanovništva prevladava strah ljudi od pada zarada, od gubitka posla, tako da ne očekujemo veliki rast kredita. Međutim, ako uzmemo u obzir ukupnu sumu kredita, realno je očekivati za cijelu godinu rast od pet do 10 posto", konstatuje Muller.

Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, kaže da je kreditni rast na početku godine od četiri posto značajan, pogotovo imajući u vidu da prvi kvartal obično ne karakterišu veće stope rasta.

"Ako ovakav trend bude nastavljen do kraja godine, mogli bismo možda dostići i dvocifreni procenat rasta", kaže Mišić i ističe da su stope kreditnog rasta ispod 10 posto nedovoljne za veći ekonomski zamah u zemlji.

Kaže da je oživljavanje kreditiranja dobar znak i važan poticaj privredi i izražava uvjerenje da će privredni subjekti u ovoj godini biti snažnije kreditirani.

"To je jako važno s obzirom na to da privreda proizvodi radna mjesta i podstiče ekonomski rast", dodaje Mišić.

Ekonomista Muris Čičić smatra da je recesija u BiH prošla i da je nakon njenog prelijevanja iz zapadne Evrope i razvijenih zemalja s odgođenim djelovanjem od dvije godine logično očekivati ekonomski rast.

"Bankarski sistem se budi, izvoz raste, povećava se industrijska proizvodnja, oživljava turizam, međutim, sve je to još slabo i nedovoljno", ističe Čičić i dodaje da su građani još oprezni s obzirom na to da je maloprodaja u trgovini suzdržana i da nezaposlenost raste.

"Poseban je problem politička situacija u zemlji, ljudi su deprimirani i zbog toga je sve neizvjesno", kaže Čičić i dodaje da bi skoro formiranje vlasti i pokretanje javnih radova bilo stimulativno za dalji ekonomski oporavak.

Zaključuje da će finansijska aktivnost ove godine izvjesno biti veća nego prethodne, pogotovo u korporativnom sektoru, ali da značajniji kreditni rast treba očekivati tek u narednoj godini.