Građani o EU integracijama: Prvo se presabrati pa onda nastaviti korake prema EU

Građani smatraju da političko primanje nespremne Bosne i Hercegovine u EU može nanijeti više štete nego koristi, dok proces promjena u pristupanju Uniji smatraju važnijim od samoga pristupanja. U tome poboljšanju opće situacije vide i priliku za poboljšanje svoga ličnog standarda, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja na temu shvaćanja bh. građana o toku europskih integracija u našoj zemlji i implikacijama na društvene odnose na zapadnom Balkanu.

Istraživanje je provodila nevladina organizacija Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH) u sklopu realizacije projekta Monitoring procesa europskih integracija BiH.

Ovo istraživanje je imalo oblik kvantitativnih istraživanja na uzorku od 1500 stanovnika, ali i kvalitativnih u obliku fokus grupa provedenih na određenim ciljanim grupama populacije. Ono je pokazalo da u 2012. godini građani značajno češće u odnosu na prethodnu navode da nisu sigurni u kojem se pravcu njihova zemlja kreće kada je riječ o europskim integracijama. Smatraju također da su susjedne zemlje više posvećene ispunjavanju standarda EU-a, te da su kod nas glavne prepreke u ispunajvanju obveza za pristupanje EU domaći političari.

Inače, ono što je značajno je to da u 2012. godini usudionici iz sve tri nacionalne skupine doživljavaju proces europskih integracija skoro na isti način, navodi se u istraživnju koje je provela VPI. Kao i prethodnih godina građani kao najvažnije ističu smirivanje tenzija, očuvanje mira i stabilnosti zemlje, poboljšanje životnog standarda, ulaganje u obrazovanje mladih te da političari vode računa o interesima građanima, a ne prvenstveno o vlastitim interesima.

"Građanima je bitno da se postižu kompromisi u interesu zajedničke budućnosti. Smatraju da je ljudima dosta negativnosti i da su spremni nagraditi svaki pozitivan pomak jer je suviše vremena izgubljeno. Snažno ispoljavaju evropski identitet i smatraju da su preuveličane balkanske negativnosti", stoji u izvještaju VPI-ja.

Naročito potenciraju bitnost kvalitetnog obrazovanja za konkurentnost na tržištu rada, ali i ljudske resurse koji treba da provedu proces pridruživanja.

"Kao i u prošla dva istraživanja, problematizira se, s jedne strane, istinska želja EU-a da primi BiH a, s druge, spremnost BiH da unaprijedi svoj sistem kako bi zaslužila ulazak u EU", stoji u istraživanju. Ono što je značajno je da ispitanici uglavnom smatraju da se bh. društvo prvo treba presabrati, državne institucije i administracija pripremiti, a privreda ojačati da bi se nosila s pritiskom regionalne i europske tržišne konkurencije, pa tek onda nastaviti daljnje korake ka EU-u.

D.Kozina