(Lider BiH) 'Jeftini' Slovenci izbijaju posao na gradnji autoceste iz ruku domaćih tvrtki

Najozbiljniji kandidat za dobivanje posla na autocesti Koridora 5C na dionici od Sarajeva prema Zenici slovenska je kompanija SCT. Kuvertirala je ponudu od 30-ak milijuna eura, ali i ponudila popust od 22 posto. Cijena umanjena otprilike 600 milijuna eura stavlja je ispred drugih ponuđača.

Iako će tek potkraj ovoga ili početkom idućega tjedna biti poznato tko je dobitnik novoga posla na autocesti Koridora 5C kroz BiH na dionici od Sarajeva prema Zenici, zasad je najozbiljnija kandidatkinja slovenska kompanija SCT. Slovenci će nakon javnoga otvorenja ponuda najvjerojatnije graditi i dionicu autoceste Gorica - Drivuša na Koridoru 5C koja će se protezati od izlaza iz budućeg tunela Vijenca do južnog ulaza u Zenicu u dužini od otprilike 3,5 kilometara.

Još se nadaju Na otvorenju finansijskih ponuda za gradnju te dionice u Federalnoj direkciji za autoceste najnižu cijenu dostavila je slovenska kompanija, od otprilike 24,3 milijuna eura, čime je srušena i ponuda od oko 24,9 milijuna eura kompanija iz BiH koje su nastupile u Konzorciju. Inače, prema svim procjenama stručnjaka, ali i investitora, odnosno kreditora, realna cijena za navedenu dionicu bila je 30 milijuna eura. Domaće kompanije okupljene u Konzorcij još su prije upozoravale na ponašanje stranih tvrtki koje sudjeluju na natječajima u vezi s njihovim ponudama znatno nižima od realne cijene vrijednosti projekata, kojima u startu nastoje izbaciti i poslije u ponudi podizvođačkih radova obezvrijediti rad domaćih građevinskih tvrtki. Nakon računske kontrole svih ponuda, što je u većini slučajeva čista formalnost, domaće tvrtke okupljene u Konzorcij ipak se nadaju da će taj posao pripasti njima, posebice zbog toga što su Slovenci kuvertirali ponudu od 30 milijuna eura uz koju su, međutim, u startu dali popust od 22 posto, zbog čega su se našli ispred svih ponuđača, odnosno za nešto manje od 600 tisuća eura ispred konzorcija bosanskohercegovačkih tvrtki. Dobiju li posao, Slovencima bi to bio četvrti posao na gradnji Koridora 5C u BiH. Već grade prvu dionicu sarajevske zaobilaznice na kojoj su radovi nedavno obustavljeni jer kompanija nije podizvođačima osigurala materijal za ugradnju, a prije nekoliko dana započeli su graditi tunel Vijenac, najveći objekt na Koridoru 5C. Prije su gradili i dionicu Jošanica - Podlugovi. Konzorcij bosanskohercegovačkih tvrtki na tom natječaju čine Euro-asfalt, GP Put, ŽGP i Hidrogradnja. Osim posljednje sve su tvrtke u privatnom vlasništvu.

Propale velike investicije A novi poslovi domaćim tvrtkama očajnički trebaju. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku vrijednost izvršenih građevinskih radova u svibnju ove godine u odnosu na prosječnu vrijednost prošle manja je 24,7 posto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine 29,2 posto. Tajnica Udruge građevinara Gospodarske komore FBiH Dženana Avdić ističe da je očito kako je od 2008., koja je bila prilično uspješna za građevinare, zabilježen stalan pad u realizaciji građevinskih radova u FBiH. Razlozi takva stanja uglavnom su u nedostatku investicija, globalnoj recesiji te neriješenim političkim i gospodarskim pitanjima u BiH.

"Svaka ekonomska analiza temelji se, prije svega, na pokazateljima i aktualnim ekonomskim trendovima u građevinarstvu. To pokazuje da je građevinarstvo oduvijek bilo svjedok i pokazatelj razvijenosti države i njezina standarda. Ono je osnovni pokretač gospodarstva u svakoj zemlji. Međutim, nužno bi bilo da se te činjenice uzmu u obzir u strateškim opredjeljenjima naše države, odnosno da se toj gospodarskoj grani prida važnost koju zaslužuje", navela je Avdić. Prema njezinim riječima, prije četiri godine najavljeni su veliki investicijski planovi, odnosno planovi za razvoj infrastrukture u FBiH vrijedni šest milijardi eura, bez Koridora 5C.

"Planirani projekti u elektroenergetskom sektoru vrijedili su sedam milijardi eura, no do danas ništa nije realizirano. Minimalna je bila realizacija planova u željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi. Kad je riječ o visokogradnji, koja je oduvijek upotrebljavala najviše kapaciteta u građevinarstvu, znatno je pala, obrta sredstava nema, ponuda je veća od potražnje, cijene stanova pale su i prema trenutačnim pokazateljima ne možemo očekivati da će se uskoro dogoditi znatne promjene u pozitivnom smjeru", rekla je Avdić.

Izostale državne mjere Avdić naglašava da su za pozitivne promjene potreban i aktivan odnos države prema građevinarstvu i radikalne mjere u pravno-administrativnoj regulativi, edukaciji kadra i izradi konkretnog državnog ili entitetskog programa pomoći građevinskim kompanijama. - Kad je riječ o pravno-administrativnoj regulativi, građevinari stalno ističu potrebu stvaranja institucionalnog okvira radi analize situacije na svjetskom i domaćem tržištu, osmišljavanja mjera i nadziranja njihova provođenja. Zasad je građevinarstvo u nadležnosti triju ministarstava, energije, prometa i prostornog uređenja.

Takva disperzija zasigurno ne može pridonijeti stvaranju povoljnijeg ozračja za razvoj građevinarstva u BiH - navodi Avdić i dodaje da je radi povećanja konkurentnosti i stvaranja lojalne konkurencije prije svega nužno izjednačiti uvjete poslovanja građevinskih kompanija iz FBiH i RS-a, odnosno izjednačiti poreze i doprinose te stvoriti jednake uvjete za licenciranje u građevinarstvu. I konkretan državni ili entitetski program pomoći trebao bi osigurati potporu i oporavak građevinskog sektora te angažman domaće građevinske operative. Prije svega, trebali bi se osigurati uvjeti za stvaranje poticajnog ozračja u visokogradnji kao što to već čine regionalne zemlje. Takvim programom mjera država bi trebala uvesti kategoriju minimalnih ekonomskih cijena gradnje da bi se na tržištu spriječilo ugovaranje poslova po damping-cijenama, koje nisu ekonomski opravdane.

"Takva mjera pridonijela bi smanjenju sive ekonomije, koje je mnogo u građevinarstvu BiH. Kreditiranje visokogradnje prilično je ograničeno uvjetima kreditiranja. Međutim, država mora poticati potražnju, odnosno uvesti poticajne olakšice za kupnju novogradnje", rekla je Avdić izrazivši nadu da su veliki investicijski radovi kao što su Koridor 5C, energetski objekti i rekonstrukcija željezničke mreže ipak dugoročni projekti i prilika za domaće građevinare.

piše: E. J. Felić

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih