Banke miniraju Garantni fond RS

Garantni fond RS za godinu rada izdao je samo 16 garancija, a kao jedan od razloga mršavog učinka prvi čovjek te institucije Mladen Kovačević naveo je da ih banke "miniraju", jer privrednicima nude svoje kredite na kojima mnogo više zarađuju.

Ukupna vrijednost garancija koje je u prvoj godini rada izdao Garantni fond iznosi pet miliona maraka, dok je vrijednost povučenih kredita od banaka na osnovu tih garancija 18 miliona KM.

"Na relativno mali broj izdatih garancija uticala je kriza i smanjena kreditna aktivnost banaka. Osim toga, poslovne banke su radije nudile svoje proizvode po njihovim kamatnim stopama, pa tek onda linije putem Garantnog fonda i Investiciono-razvojne banke (IRB) RS. To su radile zato što smo im mi limitirali izlazne kamatne stope i oni su se u to morali uklapati", kazao je Kovačević.

On je istakao da su banke u pogledu kamate limitirali jer Garantni fond snosi 50 odsto rizika za plasirane kredite.

"Imali smo razgovore sa skoro svim direktorima poslovnih banaka i dogovorili smo da kreditiranje putem Garantnog fonda i IRB-a krene u većem obimu. Vidjećemo da li će dogovor biti ispoštovan", rekao je Kovačević.

On je rekao da je kamata koju banka naplati pet puta veća od premije koju po odobrenoj garanciji naplaćuje Garantni fond, dok se rizik kredita dijeli popola.

"Na kredit od 100.000 maraka sa periodom otplate od deset godina i grejs periodom od godinu banka bi naplatila 31.881 marku kamata, a Garantni fond 6.646 maraka. Išli smo sa najnižom maržom da bi taj kredit koji ide putem Garantnog fonda bio što prihvatljiviji privrednicima", naglasio je Kovačević.

Garantni fond ima potpisan ugovor sa poslovnim bankama u RS kojim je predviđeno da banke uz državne garancije plasiraju kredite privrednicima.

Član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH i direktor NLB Razvojne banke Radovan Bajić odbacio je tvrdnje da su banke krive za loš učinak Garantnog fonda.

"Ljudi nisu dovoljno ni upoznati sa radom Garantnog fonda, već znaju samo za kreditne linije IRB-a RS. Netačno je da banke prije nude svoje proizvode, pa tek onda linije putem Garantnog fonda i IRB-a. Kod nas još nije razvijen institut garancije, zbog čega se više traže klasična kreditna sredstva", istakao je Bajić.

On je naglasio da je cijena garancije ista i kod Garantnog fonda i kod poslovne banke.

"Naknada za izdavanje garancije je ista, tako da ne vidim ekonomski motiv da poslovne banke nude svoje proizvode, pa tek onda linije Garantnog fonda", naglasio je Bajić.

Bankama je, prema njegovim riječima, u interesu da kredite daju uz garancije jer im to obezbjeđuje urednije plaćanje i vraćanje kredita.

"Trenutno postoji veliki broj potraživanja koja su nenaplativa jer nisu osigurana na kvalitetan način. Možda će sa razvojem međunarodne trgovine i odnosa doći i do jačanja instituta garancija", rekao je Bajić.

Direktor granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić rekao je da Garantni fond nije izdao očekivani broj garancija.

"Vjerujem da su poslovne banke prvo nudile svoje proizvode, pa tek onda linije Garantnog fonda, iako je to teško dokazati. Osim toga, na mali broj izdatih garancija uticao je i nedostatak kvalitetnih projekata privrednika zbog teške situacije u kojoj posluju", rekao je Ćorić.

On smatra da privrednike ograničava i uslov da moraju da obezbijede svoj dio garancije.

"Dijelom i zbog toga Garantni fond nije pokazao svoj puni kapacitet, iako je njegovo formiranje prava stvar. Prava mjera bila bi da učešće Garantnog fonda u ukupnoj garanciji bude veće, zbog čega bi privredni subjekti lakše obezbijedili preostali dio kredita", istakao je Ćorić.

Kapital Garantnog fonda iznosi više od 30 miliona maraka, a u toj instituciji ističu da nijedna data garancija nije došla na teret fonda i banke.

Garancije

Kovačević je naglasio da je među onima kojima su date garancije najviše poljoprivrednika.

"To smo i očekivali kada smo izrađivali Zakon o Garantnom fondu, budući da u pravilniku o odobravanju garancija imamo pet linija, od kojih su dvije namijenjene poljoprivredi. Imamo garantnu liniju za registrovana poljoprivredna gazdinstva i za poljoprivredna gazdinstva koja su formirana kao društva sa ograničenom odgovornošću", naglasio je Kovačević.

On je dodao da će u skorijem periodu izdati još četiri garancije u ukupnom iznosu od oko dva miliona maraka.