BiH uvodi SEPA sistem instant plaćanja: Jeftinija i brža plaćanja s inostranstvom

Bosna i Hercegovina bi u narednom periodu mogla postati dio SEPA-e, jedinstvenog područja plaćanja u eurima, čime bi se značajno smanjili troškovi međunarodnih transakcija. Trenutno je BiH među rijetkim europskim državama koje nisu uključene u ovaj sistem, zbog čega se, prema procjenama, godišnje gubi oko 100 miliona eura na naknadama u platnom prometu sa inostranstvom.

Poseban značaj pristupanje SEPA-i ima u kontekstu novčanih doznaka iz dijaspore. Slanje novca iz zemalja Europske unije trebalo bi postati znatno jeftinije i brže, što je važno s obzirom na to da bh. dijaspora godišnje pošalje najmanje šest milijardi konvertibilnih maraka, što čini oko deset posto bruto domaćeg proizvoda. Uz to, očekuje se da će i sva plaćanja prema inostranstvu biti efikasnija i finansijski povoljnija.

"Zemlje koje su trenutno van SEPA područja plaćaju do 6 puta veće naknade na prekogranične transakcije, a mi znamo u Bosni i Hercegovini da je 80 posto naših uvozno-izvoznih transakcija sa zemljama SEPA područja što znači matematika je tu vrlo jednostavna", kaže Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Očekivanja su velika i u poslovnoj zajednici, posebno među izvoznicima koji se već duže vrijeme suočavaju s visokim troškovima međunarodnog platnog prometa.

"Možemo reći da se privrednici žale sa cijenama platnog prometa prema inostranstvu, da su te cijene dosta visoke i da koliko god će da usluge budu izvršene isti dan ako je to ‘T nula’ da to onda baš košta. Ako bi te usluge pogotovo prema inostranim partnerima bile jeftinije i ako bi se te usluge spustile mislim da bi to bilo od strane privrede jako prihvaćeno i pozdravljeno", rekao je Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Uporedo s procesom priključenja SEPA-i, Centralna banka Bosne i Hercegovine radi i na modernizaciji domaćeg platnog sistema kroz uvođenje instant plaćanja, koje bi trebalo biti operativno u drugoj polovini godine. Ovaj sistem omogućit će da se prijenos novca unutar zemlje obavlja u roku od nekoliko sekundi, bez obzira na neradne dane, vikende ili praznike, i to 24 sata dnevno tokom cijele godine. Novost je i to što pružanje platnih usluga više neće biti isključivo u nadležnosti banaka.

"Više stanovništvo neće biti isključivo vezano za banke, vezano za platne usluge, sad će moći da to rade i preko drugih finansijskih Fin-tech kompanija kao što je na primjer naša kompanija. To znači građanima jeftinije usluge, daje kvalitetnije modernije usluge", rekao je Boris Majstorović, direktor Institucije za izdavanje elektronskog novca "Lova".

Iako će se na tržištu pojaviti novi učesnici, banke će, kako se procjenjuje, zadržati vodeću ulogu u platnom prometu, a povećanu konkurenciju vide kao priliku za razvoj novih proizvoda i usluga.

"Dolazi i do pojave novih igrača na tržištu što će otvoriti mogućnost za saradnju između banaka i novih da kažem instant kompanija ali isto tako će omogućiti i bankama značajnije inovacije u segmentu platnog prometa", smatra Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.

Posebne koristi od uvođenja instant plaćanja mogli bi osjetiti stanovnici manjih mjesta i ruralnih područja, gdje je prisutan trend zatvaranja bankarskih poslovnica zbog visokih troškova poslovanja.

"Ako pogledamo situaciju u ruralnim područjima i manjim gradovima odakle banke odlaze zbog velikih troškova, to će biti značajno olakšanje da ljudi neće morati ići u druge sredine, gradove, gde postoji bankarski sektor", rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Pristupanje SEPA-i i uvođenje instant plaćanja donijelo bi koristi građanima, privredi i ukupnom finansijskom sistemu Bosne i Hercegovine. Preostaje još da entitetski i državni parlamenti usvoje neophodne zakone, što je ujedno i jedna od obaveza na europskom putu zemlje. Odluka je sada u rukama zakonodavne vlasti, piše BHRT.