Novo opterećenje za bh. izvoznike: Tarife ugrozile hiljade radnih mjesta u BiH

Izvozno orijentirane firme iz BiH susrele su se sa novim velikim problemom u poslovanju sa zemljama Evropske unije zbog carinskih dažbina na proizvode od komponenti koje nemaju porijeklo iz EU.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), naša zemlja se obavezala na plaćanje carina za sirovine koje nisu iz EU, što diže cijenu proizvoda izrađenih od tih komponenti, čineći ih manje konkurentnim na tom tržištu.

Problem je što carina na te proizvode za BiH iznosi šest, a u zemljama EU 2,2 posto.

Kako e rečeno u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, svakodnevno dobivaju zahtjeve za izjednačavanje carinske tarife s regulativom EU, jer im one otežavaju poslovanje i dovode u pitanje hiljade radnih mjesta.

Tekstilna industrija je najugroženija, jer uglavnom radi lon poslove, a zbog nove carinske politike troškovi rada u toj branši povećani su i do 20 posto.

Nedavno je gradačački Cimos podnio zahtjev VTKBiH za izjednačenje carinskih stopa, a prije nekoliko su stigli i zahtjevi prijedorskog Skonto-proma i Tekstilne industrije iz Mostara.

Menadžer Sektora za makroekonomiju VTKBiH Igor Gavran kaže za "Dnevni avaz" da je neophodno što hitnije izjednačiti carinske stope na sve komponente koje dolaze van EU, s tim da se za tekstilnu industriju mora riješiti i problem dvostrukog carinjenja.

"Pošto je riječ o sektoru koji je vječno na granici opstanka zbog azijske konkurencije, a koji zapošljava desetine hiljada radnika u BiH, nema te obaveze prema EU koje može biti izgovor za izostanak reakcije i podrške domaćih vlasti. Rješenje ovog problema moguće je u februaru, kada će se sastati komisije BiH i EU da razgovaraju o ovome", kaže Gavran.

Prema njegovim riječima, ukoliko tražene izmjene ne bude moguće usaglasiti s EU, onda svi nivoi vlasti moraju olakšati poslovanje i smanjiti namete tekstilnoj industriji, odnosno firmama koje su najviše ugrožene.

Gavran kaže da su za razliku od metalaca, koji s ovakvim carinama ipak mogu preživjeti, tekstilci pred kolapsom i da, upravo zato što zapošljavaju neuporedivo više ljudi, njihov problem treba hitnije rješavati i zbog socijalnog aspekta.

"Sve te kompanije su bile ozbiljni izvoznici godinama, a neke i decenijama. Bez njih bi kompletna "krvna slika" naše privrede bila unakažena", rekao je Gavran.