
25.07.2012 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba

Na pitomim čelinačkim obroncima uz žuljevite ruke, mnogo truda, plemenitog rada i velike želje da u naš kraj donesu nešto novo i nepoznato, a nadasve korisno i ljekovito, porodici Mihajlović san je postao stvarnost.
Ljubav i priroda su se sjedinili u zdravim plodovima bobica, potpuno prirodno-ekološki uzgojenim u netaknutoj prirodi i iz te priče izrasla je RJ Aronija u sastavu preduzeća Mediteran inox.
Prva veća plantaža Aronije melanocarpe-nero u narodu poznate kao sibirska borovnica na prostoru RS i BiH podignuta je baš u Čelincu na povšini od 3,5 h I ukupno 6500 sadnica .
"Plantaža je podignuta prošle godine u aprilu mjesecu i već ove godine sredinom avgusta, kada aronija i dozrijeva, očekujemo prve plodove", kažu iz ove firme.
Aronija je biljka koja se lako uzgaja ali je i biljka koja u ekološkom uzgoju zahtijeva redovno okopavanje, prihranu pomoću humsala, za koju Mihajlovići imaju i certifikat Poljoprivrednog instituta Banja Luka i potvrdu da se uzgajaju bez pesticida.
Inače, radi se o biljci koja podnosi hladnoću i do -40 stepeni, ali ne podnosi sušu. Takođe je otporna na razne insekte te joj nije potrebno hemijsko tretiranje jer se sama kao biljka izbori sa npr. lisnim ušima koje je napadaju u fazi vegatacije i izbijanja mladih izdanaka.
Aronija se sa pravom može nazvati biljkom budućnosti ili čarobnom bobicom jer je buđenjem svijesti o zdravoj prehrani i uzgojena kao ekološki zdrava bobica svrstana među najzdravije zdrastveno-prehrambene namirnice zbog toga sto posjeduje najveći antioksidativni kapacitet (ORAC).
Porijeklom je iz Sjeverne Amerike i već u davna vremena plemena Indijanaca su je koristila u prehrani bilo kao svježu, sušenu ili kao dodatak raznim jelima koja su spravljali. Međutim, prava vrijednost i ljekovitost ove biljke prepoznata je tek u Istočnoj Evropi gdje se ova biljka počela plantažno uzgajati poslije černobilske katastrofe zato što je to biljka koja je jedina preživjela radijaciju Černobila a bobicama ove biljke ublažavani su bolovi nastradalih u nuklearnoj katastrofi.
Aronija je listopadni grm koji naraste i do 2,5 m i 1 m prečnika. Krajem aprila i početkom maja se okiti prelijepim bijelim cvjetovima koji su mamac za pčele a med od aronije spada u najljekovitiju vrstu meda. Listovi su joj tamnocrvene boje koji u jesen dobijaju jarko crvenu boju tako da Aronija spada pored svoje ljekovitosti i u jako dekorativnu biljku. Kao takva osvojila je prvu nagradu kao dekorativna biljka Kraljevskog dvora u Engleskoj, pričaju Mihajlovići.
Takođe, plod aronije pogodan je za sokove, jogurte, kompote, marmelade, đemove, likere, rakije i visoko kvalitetno crveno vino, a može se koristiti kao sirova, sušena, zaleđena. Koristi se plod, kora i list tako da je komplet biljka ima ljekovita svojstva .
Ovi uzgajivači ističu kako aronija melanocarpa blagotvorno djeluje i pomaže kod antioksidativnog djejstva na slobodne radikale, sprječavanja starenja zdravih ćelija, ozdravljenja oboljelih ćelija, regulacije holesterola u krvi, smanjenja šećera u krvi, zaustavljanja i smanjenja rasta tumora, funkcija srca i krvotoka, sprječavanja izazivanja šloga, sprječavanja srčanog udara, sprječavanja tromboze, pojačanja rezistencije kapilara i ostalih krvnih i limfnih sudova, detoksikacije, vezivanja teških metala u organizmu i pomaganju da se oni izbace i još mnogo toga.
Kako kažu, sa punim pravom, radi o biljci koja je u stanju da se uz redovnu upotrebu izbori protiv svega lošeg što smo učinili svom organizmu. Ljekovita svojstva ove čudesne biljke potvrđuje i njen sastav u kome se nalaze velike količine biofenola, tanina, katehina, flavonida, antocijanina (najviše od svih poznatih voćnih vrsta), folne kiseline, vitamina A, C (kojeg ima 8-10 puta više nego u južnom voću) zatim vitamina B2, B6, B9, E i veoma redak vitamin P, kao i betakaroten, kalijum, kalcijum, gvožđe, mangan, molibden, jod i fosfor.
Zbog ogromne količine tanina, flavonida i antocijanina u svom sastavu aronija je sa pravom proglašena najjačim antioksidansom na svijetu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.