U 2011. godini bez smanjenja stope piratstva u BiH

Komercijalna vrijednost instaliranog piratskog softvera na ličnim računarima (PC) u Bosni i Hercegovini u 2011. godini iznosila je 15 miliona američkih dolara, a stopa piratstva i dalje iznosi 66%. Ovo su, između ostalog, rezultati Globalne studije o softverskom piratstvu za 2011. godinu, istraživanja asocijacije Business Software Alliance (BSA). Istraživanje se radi svake godine, sa ciljem dobijanja aktuelnih informacija o softverskom piratstvu u svijetu.

"Obzirom da je stopa piratstva u BiH nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 66%, BiH i dalje ima značajne gubitke. Međutim, treba imati u vidu da se značajan broj aktivnosti na suzbijanju softverske piraterije desio tokom tekuće godine tako da je realno očekivati bolje rezultate u narednoj studiji. BSA smatra da je neophodno nastaviti sa naporima usmjerenim na smanjenje stope sotverskog piratsva jer se time štite prava proizvođača koji ulažu u razvoj tehnologije, a pored toga direktno se doprinosi razvoju bosanskohercegovačke privrede", izjavila je Mirna Milanović-Lalić, glasnogovornica BSA u BiH.

Ovo je deveta globalna studija o piratstvu koju su objavili BSA i IDC, vodeća kompanija za istraživanje tržišta IT industrije, u saradnju sa Ipsos Public Affairs, kojom je utvrđeno da je stopa piratstva na globalnom nivou 42%. Komercijalna vrijednost softverskog piratstva je narasla sa 58.8 milijardi dolara u 2010. godini na 63.4 milijarde dolara u 2011. i to zbog svjestkih ekonomija u razvoju gdje su stope piratstva najveće. Prilikom izrade studije inkorporirano je 182 ulazne informacije iz 116 zemalja i regija širom svijeta.

Ove godine studija također uključuje i istraživanje između 15 000 korisnika ličnih računara iz 33 zemlje koji formiraju mišljenje od okvirno 82% globalnog računarskog tržišta, a rezultati ovog dijela istraživanja su pokazali sljedeće. Najčešći korisnici piratskog softvera su veoma mlade muške osobe za koje je dvostruko veća vjerovatnoća da žive u zemljama u razvoju; Poslovni korisnici priznaju korištenje piratskog softvera češće nego drugi korisnici jer je velika šansa da će kupljeni softver za jedan računar instalirati na veći broj računara u kancelariji; Na globalnom nivou postoji jaka podrška za prava intelektualne svojine ali sa druge strane nisu identifikovani pravi motivacijski alati za korisnike piratskog softvera da promjene svoje ponašanje u praksi – samo njih 15% u zemljama u razvoju spominje rizik da budu uhvaćeni kao razlog zbog kojeg ne bi nabavili piratski softver.

Interesantni podaci koje sadrži BSA studija za 2011. su i dokazani koraci koje vlade u cijelom svijetu mogu poduzeti kako bi spriječili softversko piratstvo.

Mogu povećati edukaciju javnosti i izgraditi svijest o softverskom piratstvu i zaštiti intelektualne svojina u saradnji sa predstavnicima IT industrije i organima vlasti, modernizarati zaštitu softvera i drugih zaštićenih materijala kako bi se održao korak sa inovacijama kao što su „cloud computing“ i razvoj umreženih mobilnih uređaja.

Također mogu insistirati na sprovedbi zakona o zaštiti intelektualne svojine i posvetiti tom zadatku ljudske resurse, uključujući i specijalizirane odjele, obuka organa vlasti i sudstva, poboljšanje preko-granične saradnje i ispunjavanje obaveza Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koje se odnose na aspekte trgovinske razmjene intelektualne svojine. Također pružati primjer korištenjem legalnog softvera i promovisati korištenje legalnog softvera u državnim institucijama, kompanijama kao i među dobavljačima i ugovornim kompanijama.

"Ovogodišnja studija pokazuje da dok piratstvo i dalje prijeti globalnoj ekonomiji, sa druge strane u BIH su se desile pozitivne promjene percepcije zakonske regulative kad je u pitanju intelektualno vlasništvo," rekla je Melisa Selesković-Kapić, menadžer za anti-piratstvo Microsoft BiH.

Navodi da nelicencirano korištenje softvera i dalje koči IT inovacije, otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast širom svijeta. "Rezultati studije veoma jasno pokazuju važnost koju ima edukacija velikih, srednjih i malih preduzeća i krajnjih korisnika o rizicima koje nosi nelicencirano korištenje softvera i naravno šta je to što oni mogu učiniti da bi se spriječile posljedice, kako tehnološke, tako i pravne. Mi ćemo i dalje podržavati rad BSA u BiH i nadamo se da ćemo sljedeće godine zabilježiti mnogo bolje rezultate zahvaljujući aktivnostima na terenu koje su sprovedene nedavno", navodi ona.