Mueller: Obveznice su među najčešćim instrumentima finansiranja u svijetu

Fokus poslovanja banaka se sve više okreće segmentu tržišta kapitala u pronalaženju alternativnih načina za finansiranje projekata klijenata putem posredovanja i aranžiranja emisije dužničkih vrijednosnih papira - obveznica kao jednog od niskorizičnih finansijskih instrumenata trenutno prihvatljivim investitorima. Stoga i naša banka u Bosni i Hercegovini, svojim korporativnim klijentima konstantno prezentira mogućnost organizacije, aranžiranja i posredovanja u emisiji korporativnih obveznica, izjavio je za Agenciju FENA direktor Raiffeisen Bank BiH Michael Mueller komentirajući uvođenje obveznica kao novog instrumenta koji omogućava prikupljanje sredstava na domaćem tržištu kapitala, a koje predstavljaju jedan od najčešćih instrumenata finansiranja u svijetu.

Na pitanje FENA-e kako ocjenjuje dio Sporazuma SDP -SNSD koji se odnosi na ekonomsko-finansijski sektor a predviđa da dio obaveznih rezervi poslovne banke mogu koristiti, odnosno imati u obveznicama, Mueller kaže da Sporazum ne predstavlja prijetnju trenutnom monetarnom aranžmanu Valutnog odbora, njegovom kredibilitetu i stabilnosti fiksnog deviznog kursa između domaće valute i eura.

"Tačnije, kredibilitet samog Valutnog odbora, koji je zasnovan na izričitoj zabrani kreditiranja vlada, izdavanja vrijednosnih papira od Centralne banke i operacija na otvorenom tržištu te davanja kredita bankama i ostalim subjektima, treba promatrati potpuno odvojeno od upravljanja instrumentom obavezne rezerve", pojašnjava Mueller.

Kaže da ni predložene promjene vezane za obaveznu rezervu, bilo ako se radi o promjenama u nivou stope obavezne rezerve, načinu obračuna baze na koju se obavezna rezerva obračunava ili o promjenama vezanim za oblike imovine u kojem se obavezna rezerva može čuvati od komercijalnih banaka, nije u suprotnosti sa suštinom Valutnog odbora.

"S tim u vezi treba naglasiti da svaka promjena koja se tiče obavezne rezerve mora biti popraćena odgovarajućim promjenama u Zakonu o CBBH, što opet ne narušava suštinu Valutnog odbora. U najvećem broju slučajeva, obavezna rezerva predstavlja jedan od rijetkih instrumenata centralnih banaka koje funkcioniraju na principu Valutnog odbora, a koji im omogućava da upravljaju nivoom likvidnosti bankarskog sistema. Stoga u gotovo svim zemljama koje vode ili su vodile monetarnu politiku na principima Valutnog odbora (Estonija, Litvanija) mogli smo vidjeti slične izmjene", naglašava Mueller.

Podsjeća da je Litvanija, uvela vrlo sličnu odredbu 1994., da se dio obavezne rezerve može čuvati u vidu trezorskih zapisa i obveznica da bi se povećala potražnja za državnim vrijednosnim papirima i olakšalo upravljanje fiskalnom politikom, a s druge strane dovelo do relaksacije likvidnosti banaka. Estonija je to i proširila u 2001., na ostale oblike prvoklasne domaće i strane dužničke vrijednosne papire, koji imaju odgovarajući kreditni rejting.

"U slučaju političke podrške Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH predloženim izmjenama Zakona o CBBH veznih za obaveznu rezervu, u praksi ne znači nužno i da će komercijalne banke moći značajno više ulagati u dužničke instrumente raznih nivoa vlasti jer moraju zadovoljiti striktne zahtjeve regulatornih organa o adekvatnom upravljanju rizikom i kreditnoj izloženosti prema jednom klijentu ili grupi povezanih osoba, što podrazumijeva i organe vlasti", kaže Mueller.

Nakon posljednje finansijske i ekonomske krize bankarstvo se nalazi u najizazovnijem vremenu ikada u smislu promjene modela poslovanja.

"Banke trenutno posluju u okruženju gdje su suočene sa sve ambicioznijim i strožijim zahtjevima za kapitalom od regulatora (npr. EBA vs. Basel II zahtjevi), što značajno povećava pritisak na banke za smanjenjem izloženosti rizičnim poslovima. Održavanje neophodnih nivoa likvidnosti i adekvatne kapitaliziranosti, bankama postaje još zahtjevnije u uvjetima kada je kapital sve teže osigurati, poslovanje klijenata veoma otežano i rizično, a time i mogućnost konvencionalnog kreditiranja klijenata smanjena. Stoga se fokus poslovanja banaka sve više okreće tržištu kapitala u pronalaženju alternativnih načina za finansiranje projekata klijenata putem obveznica - kaže Michael Mueller", direktor Raiffeisen Bank BiH.