U BiH visok broj presuda za pranje novca: Sumnjive transakcije najčešće prijavljuju bankari

Bosna i Hercegovina se, sudeći prema prema broju pravosnažnih sudskih presuda, nalazi u samom vrhu liste zemalja koje se efikasno bore protiv pranja novca, oblika kriminalnog djelovanja putem koje određene grupe traže način da transformišu sredstva stečena kriminalnim radnjama u legitimno zarađeni novac.

Naša zemlja ima ukupno 23 pravosnažne sudske presude, što je značajna brojka u odnosu na broj stanovnika (četiri miliona) i broj banaka (31). Usporedbe radi, Kanada koja ima daleko veći broj i stanovnika i banaka koje posluju na njenom teritoriju ima tek sedam pravosnažnih presuda u oblasti sankcionisanja pranja novca, dok recimo Turska ima samo četiri sudske presude više od BiH.

Zemlje u okruženje kao što su na primjer Makedonija, Srbija i Hrvatska imaju daleko manji broj pravosnažnih sudskih presuda za pranje novca. Osim efikasnosti pravosudnog sistema, visok broj presuda s druge strane može biti i pokazatelj koliko je jedna zemlja izložena pranju novca.

Ovo je problem sa kojim se susreću sve zemlje svijeta bez obzira na razvijenost ekonomskog sistema i političko ustrojstvo. Indikativan je podatak da se Njemačka, koja slovi za uređenu državu, zamalo nije našla na takozvanoj crnoj listi Svjetske banke upravo zbog pranja novca.

Prema državnom Zakonu o sprječavanju pranja novca u BiH, koji je usvojen 2009. godine, za otkrivanje, sprječavanje i istraživanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti zadužen je Finansijsko- obavještajni odjel (FOO), koji pripada Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Ovaj odjel je tokom prošle godine primio ukupno 216 prijava o sumnjivim transakcijama u BiH. Najveći broj prijava stiglo od banaka, koje su tokom 2010. godine prijavile 199 transakcija za koje je postojala sumnja da se radi o pranju novca. Ostali manji broj prijava odnosi se na prijave koje su podnijeli leasing društva, notari, pošte.

Ovo podaci obznanjeni su tokom dvodnevnog seminara pod nazivom "Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma - procedure sa klijentima temeljene na procjeni rizika", koji se prošle sedmice održao u Fojnici, u organizaciji revizorske kuće Revicon iz Sarajeva.

Šta je pranje novca

Najčešća definicija za ovu kriminalnu djeltnost jeste da je to pokušaj prikrivanja prihoda iz nelegalnih izvora tako da se taj prihod prikaže kao legalan. Pranje novca se može opisati kao pokušaj da se protivpravno stečena imovinska korist uključi u legalne poslovne transakcije ili da se iskoristi za finansiranje ilegalnih organizacija i njihovih poslova, ali i za prikrivanje tragova novčanih transkcija kroz pojedine institucije.

Pranje novca u konačnici dovodi do iskrivljavanja ekonomske slike zemlje, te direktno uzrokuje negativan utjecaj na rast ekonomije. Perači novca generalno ne nastoje ostvariti najvišu stopu dobiti na novac koji operu, već im je važnije mjesto ili investicija koja će omogućiti najlakše i najbrže recikliranje novca, pretvaranje 'prljavog' novca u regularni.

Perači novca obično posjeduju visok nivo inteligencije i kreativnosti, te im je teško ući u trag. Novac mogu prati putem malih gotovinskih depozita na uobičajnim bankovnim računima (za kasniji prenos), do kupovine i preprodaje luksuzne robe ili kroz seriju složenih međunarodnih finansijskih transakcija.