Glavni ekonomista Svjetske banke: Teška godina za BiH

Ova godina će za BiH, u ekonomskom smislu, biti teška, jer postoji rizik širenja krize iz evrozone, izjavio je glavni ekonomista Svjetske banke za BiH Damir Ćosić.

On je istakao da se u 2012. godini očekuje vrlo skroman ekonomski rast od 0,5 odsto godišnje, što je manje od ranije očekivanog.

BiH je, sa Srbijom i Crnom Gorom, u grupi šest zemalja jugoistočne Evrope /SEE6/ koje još nisu dosegle nivo realnog bruto društvenog proizvoda /BDP/ iz 2008. godine.

"Taj rast ni 2013. neće biti spektakularan, ali se može očekivati da nivo BDP-a iz 2008. bude ostvaren tek 2013. godine. Dakle, BiH će izgubiti pet godina na tom pitanju", rekao je Ćosić na konferenciji posvećenoj ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu.

On je naglasio da su zemlje koje ostvaruju brži rast one koje su se oporavile brže, dok je socijalna situacija teška zbog povećane stope siromaštva.

"Prvi kvartal ove godine u BiH je dosta težak, jer je došlo do usporavanja investicija, umjerenog rasta potrošnje, dugoročni krediti kompanijama su manji, uvoz robe široke potrošenje je u padu, dok krediti stanovništa bilježe određen nivo rasta", rekao je Ćosić.

Industrijska proizvodnja u odnosu na isti kvartal prošle godine opala je oko devet odsto. Krediti su ponovo usporili, prošle godine zabilježen je rast četiri do pet odsto, a sada su "spali" na dva do tri odsto. Izvoz je u padu, a uvoz ostaje isti.

U prvom kvartalu prošle godine izvoz je pao za 10 odsto, dok je uvoz isti, što produbljuje trgovinski deficit.

"Veliki rizik za ekonomiju BiH su dešavanja u evrozoni, za koju je vrlo teško predvidjeti kako će se razriješiti. U slučaju da se kriza ne riješi, moglo bi se desiti da BiH uđe u novu recesiju", rekao je Ćosić.

On je istakao da bi javna potrošnja trebalo da bude u onoj mjeri u kojoj je održiva. "Ako nema prihoda, deficiti se moraju smanjiti, jer će 2012. biti peta godina zaredom sa deficitom", rekao je Ćosić.

Prema njegovim riječima, kao goruće pitanje nameću se izdaci u penzionom i zdravstvenom sektoru, jer je sistem finansiranja ova dva sektora neefikasan.

Svjetska banka insistira na konsolidicaji fiskalne potrošnje."Vlade se opredeljuju za kratkoročnija zaduženja sa većim kamatama, a ekonomski rast je manji. Sve dovodi do toga da dug, kao procenat BDP, raste", pojasnio je Ćosić.

On je upozorio i da su demografski trendovi nepovoljni i da se očekuje smanjenje radno sposobnog stanovništva, koje finansira i penzioni i sistem zdravstvene zaštite.