Europski revizori preporučuju: Brisati odredbe koje dopuštaju smjenu revizora nakon ocjene kvaliteta

Utemljenje revizorskih institucija u BiH u Ustavu te brisanje odredbi u Zakonu o revizorskoj službi Brčko Distrikta koja daje mogućnost razrješenja glavnog revizora u slučaju da kvaliteta revizije ne zadovoljava revizorske standarde, samo su neke od preporuka koje je međunarodni stručni tim revizora sa višegodišnjim iskustvom u vrhovnim institucijama za reviziju zemalja članica EU i Europskog revizorskog suda dao prilikom tzv. prijateljskog pregleda četiri revizorske institucije u BiH.

Ovo je rađeno u organizaciji sa SIGMA-om - zajedničkom inicijativom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije za podršku unaprjeđenju rukovođenja i upravljanja. Predstavnici SIGMA-e došli su na poziv Koordinacionog odbora vrhovnih institucija za reviziju BiH. Preporuke ovog tz. kolegijalnog pregleda imaju svrhu da pomognu revizorskim institucijama da se razvijaju u skladu sa međunarodnim standardima i dobrom europskom praksom.

Europski revizori navode da činjenica da nijedna od revizorskih institucija u BiH nema ustavno utemeljenje predstavlja potencijalnu prijetnju za neovisnost ovih institucija.

Što se tiče mogućnosti razrješenja glavnog revizora navode da je poprilično neuobičajen slučaj da se glavnog revizora može razrješiti sa dužnosti nakon ocjene kvaliteta, kako je predviđeno zakonom u Brčko Distrikta, čak je i jedinstven u svijetu prema znanju članova tima.

Oni navode da postoji rizik da se ta procedura iskoristi za smjenu profesionalnog glavnog revizora koja bi bila zasnovana na političkim razlozima, u slučaju da revizor postane neadekvatna osoba za političke aktere jer je objektivna i objavljuje kritičke revizorske izvještaje.

"Imajući na umu činjenicu da su svi zakoni o revizijama već ograničili mandat glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora na sedam godina, nema potrebe da se parlamentima omogućava da razrješavaju s dužnosti glavnog revizora tijekom njihovog mandata iz razloga koji se odnose na učinak rada", navode revizori.

Sporna im je također praksa Skupštine Distrikta koji su u dva navrata ugovorili sa privatnim revizorskim firmama da provedu trogodišnju ocjenu kvaliteta revizija, a posljednja se desila 2011. godine.

Smatraju da bi obično inicijativa da se poduzme kolegijalni pregled trebala dolaziti od same revizorske institucije. "Parlament se ne bi trebao miješati i svakako ne bi trebala postojati pravna obaveza da oni iniciraju kolegijalni pregled. Nedavni događaji u odnosu na provedbu ovog člana pokazali su da je ovaj zahtjev ne samo nerealističan u smislu resursa, već i u smislu interesa na strani parlamenta. Činjenica da nijedan od parlamenata, izuzev Brčko Distrikta, nije inicirao kolegijalni pregled pokazuje nedjelotvornost takve odredbe koja je u svakom slučaju gotovo neprovodiva u praksi", navode revizori.

Dodaju da se ovakve odredbe trebaju brisati iz zakona prvom prilikom budući da Skupštine imaju priliku kontolirati rad revizija prilikom dostavljanja revizorskih izvještaja.

Ovo je drugi kolegijalni pregled institucija za reviziju u BiH. Prvi je proveden 2005. godine i tada su revizijom bili obuhvaćeni Ured za reviziju financijskog poslovanja institucija BiH, Ured za reviziju proračuna Federacije i Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske.

D.Kozina