Municipalne obveznice: Sve ozbiljniji način financiranja ambicioznih projekata

Veliki broj lokalnih uprava, zbog prisutne kirize, suočava se u problemima financiranja svojih projekata. Prema riječima Džafera Alibegovića sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dva su potencijalna ishoda financijske neodrživosti lokalne zajednice- bankrot ili pak njen nestanak u smislu administrativnog pripajanja drugoj jedinici – ali oba su rijetka.

Smatra da pitanje financijske održivosti jedinica lokalne samouprave treba posmatrati kroz dilemu: financirati održivost ili financirati održivi razvoj lokalne zajednice?

"Prvi pristup predstavlja striktno vođenje proračunske politike, sa prihodne i rashodne strane. Pri tome je investiranje u njen razvoj limitirano proračunskim prilivima, dominantno fiskalne naravi. Financiranje održivog razvoja podrazumijeva posve drugačiji pristup: aktivni financijski menadžment jedinice lokalne samouprave, baziran na strategijskim razvojnim planovima i detaljnim planovima operacionalizacije pojedinačnih investicijskih razvojnih projekata", navodi on.

Alibegović ističe da je financiranje razvojnih i infrastrukturnih projekata, koji vrijednošću i rokom realizacije nadilaze proračunsko financiranje ili za koje bi bilo teško osigurati komercijalni zajam ili grant, okosnica aktivnog financijskog menadžmenta u jedinicama lokalne samouprave. Međutim, kaže, infrastrukturni projekti, pored direktne koristi koju donosi njihova realizacija, lokalnoj zajednici donose i niz indirektnih pogodnosti, koje mogu imati opredjeljujuću narav za kvalitetu života njenih građana, pa tako i održivi razvoj lokalne zajednice.

U zemljama gdje se lokalni političari ne bave "visokom politikom", navodi, Alibegović, glavni predizborni argument je upravo realizacija kapitalnih infrastrukturnih projekata. Emisija i plasman municipalnih obveznica u tom pogledu je posebno interesantna, jer je, sama po sebi, iznimno demokratski metod financiranja, je obično zahtijeva podršku široke baze građanstva. Često se dobar dio emisije i plasira među lokalnim stanovništvom, što građane dodatno, financijski, povezuje sa sredinom u kojoj žive.

Ključni motivi za emisiju municipalnih obveznica financijske naravi su kamatna stopa i jednostavnost emisije i plasmana. Kamatna stopa na municipalne obveznice je, u načelu, niža od kamatne stope na kredite (čak i razvojne) koje jedinicama lokalne samouprave nude kreditne institucije (prvenstveno banke).

Inače, ukupna vrijednost emisija municipalnih obveznica u RS iznosi više od 67,5 milijuna KM što se može i gledati kao vrijednost projekta koji će se iz njih financiraju, dok se u Federaciji sa ovakvim načinom prikupljanja sredstava kasnije počelo i sa manjim iznosom. Sve to navodi na zaključak da se i u našoj zemlji municipalne obveznice revitaliziraju i ponovo prihvataju na ozbiljan način kao izvor financiranja razmjerno ambicioznih investicijskih projekata, navodi Alibegović.

D.Kozina