
17.07.2012 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba

Problematika izgradnje i priključenja vjetroelektrana na prenosni sistem je već duži period prisutna u Bosni i Hercegovini. Iz tog razloga i Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) se aktivno uključila u rješavanje navedene problematike kako bi se što prije uspostavio neophodan okvir za mogućnost priključenja prvih vjetroelektrana na elektroenergetski sistem u BiH.
U tim aktivnostima koriste se rezultati i preporuke studije "Analiza integracije vjetroelektrana u elektroenergetski sistem i tržišna pravila". U tom smislu pripremljene su izmjene Nacrta pravilnika o dopunama Pravilnika o priključku o kojem bi ovih dana trebala biti održana i javna rasprava.
Inače, u spomenutoj studiji navodi se da na području Hercegovine planirana izgradnja većine vjetroelektrana, ali da je postojeću prenosnu mrežu u ovom području karakteriše nerazvijena 110 kV mreža, loše povezana unutar promatranog područja, radijalna veza nekih trafostanica, niski prenosni kapaciteti nekih 110 kV vodova i sl.
"Slabo razvijena 110 kV mreža u najvažnijem području za povezivanje VE na mrežu će ograničiti njihovu izgradnju i priključak dok se ne provedu značajna pojačanja", navedeno je.
U studiji se također ističe da je energetski sistem u BiH ugrožen uglavnom u njenim sjevernim i jugozapadnim dijelovima zbog niskih prenosnih moći nekih vodova kao što su Banja Luka 1 – Banja Luka 6 , Mostar 4 - Široki Brijeg i Čapljina - Opuzen. Naponski problemi su prepoznati u 400 kV mreži tokom stanja minimalnog i niskih opterećenja kada se naponi mogu povisiti iznad gornje dopuštene granice, šireći poremećaj preko 220 kV i 110 kV mreža, te u 110 kV mreži oko Čapljine za vrijeme vršnog opterećenja kao posljedica ispada voda Mostar 4 - Čitluk.
Za budući priključak vjetroelektrana, navedeno je, da je najvažnije usko grlo postojeće konfiguracije mreže je vod Mostar 4 - Široki Brijeg. Nema planirane izgradnje VE oko Banja Luke, dok one koje se nalaze oko Čapljine i Stolca mogu samo poboljšati operativnu sigurnost mreže jer bi se smanjila opterećenja na vodu Mostar 4 -Čitluk, navodi se.
Neki problemi bi se mogli otkloniti manjim ulaganjem. Tako bi sa ulaganjima u revitalizaciju 110 kV voda Mostar 4 - Široki Brijeg i povećanje prenosnog kapaciteta postojeće mreže omogućilo priključenje VE u s ukupnim instaliranim kapacitetom od 150 MW.
D.Kozina
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.