Taoci vlasti: Zbog nemogućnosti dogovora džepovi poljoprivrednika ostaju bez bespovratnih sredstva iz IPARD-a

Uspostava struktura koje su potrebne za preuzimanje bespovratnih sredstava iz IPA fondova za ruralni razvoj (IPARD) vrijednih nekoliko milijuna eura, koje bi bh. poljoprivrednicima mogle biti dostupne već sljedeće godine, zapela je opet na dogovoru predstavnika vlasti.

Naime, još nisu usklađeni modeli po kojima će ove strukture biti uspostavljene. BiH već više od dvije godine kasni sa uspostavom administrativnih struktura kao što je formiranje Upravljačkog tijela i državne agencije za plaćanje bez kojih neće biti moguće povlačiti ova sredstva. Prema dosadašnjim iskustvima zemalja za njegovo puno funkcioniranje potrebno je najmanje tri godine, a BiH još nije postignula ni unutarnji dogovor o modelu njegovog uvođenja, što pokazuje koliko se kasni sa tim procesom.

Pejo Janjić, pomoćnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ističe da je EU jasno postavila pravila što može biti na državnoj razini, a što na enitetskoj.

U dopisu koji nam je EU uputio u veljači/februaru ove godine, kaže Janjić, navodi se da upravljačko tijelo za programiranje mjera koje se financiraju iz IPARD-e, mora biti na državnoj razini. Na državnoj razni moraju biti i funkcije rangiranja projekata, plaćanja i knjiženja dok funkcije prikupljanja zahtjeva, adminstrativne kontrole i kontrole na terenu mogu biti dislocirane na enitetskoj razini odnosno Brčko Distriktu. Znači agencije na enitetskoj razni imale bi navedene funkcije i bile dio IPARD sustava te akreditirane sa državnom agencijom.

"Iz EU su naveli da je to makismum decentralizacije koji mogu dozvoliti, a da to bude u skladu sa propisima koje reguliraju IPARD. Za RS je ovaj prijedlog neprihvatljiv i mi smo sada u pat poziciji jer nema dogovorenog modela", navodi Janjić.

Pejić navodi da treba biti svjestan da entiteti mogu imati stotinu rješenja oko kojih će postići koncenzus, ali ako ona nisu usklađena sa zahtjevima EU to je sve uzaludno.

Napominje i da je nedavno počela realizacija projekta iz IPA 2008 koji se odnosi na podršku poljoprivednoj politici i strukturama uskalađenim sa IPARD-om koji podrazumjeva i obuku kadrova koji će ući u ove strukture što znači, kaže Janjić, da je krajnje vrijeme da se dogovori model kako bi se kroz ovaj projekt mogla planski raditi obuka.

Napominje i da se uskoro ide na pregovore sa EU oko preostalih carinskih tarifa koje bi se trebale umanjiti. "Carinske tarife idu dolje, a mi ne omogućavamo proizvođačima da dođu do novih sredstava. Ono što je problem je što mi relevantno ne možemo nametnuti tu opciju koju dogovorimo, nego gubimo vrijeme, a ništa nećemo postići", navodi on. Naime, Eu ima modele koji vrijede za sve države i one se moraju uklopiti ukoliko žele doći do bespovratnih sredstava.

Upozorava da su sredstva u entitetskim proračunima za ovu oblast mala, ali da se istovremeno ne omogućava uspostava sustava koji će dozvoliti da povlače ona sredstva koja su dostupna. " Nije isto ako ćemo krenuti sutra sa povlačenjem sredstava iz IPARD-a ili za par godina. BiH je trenutno već na začelju svih zemalja regije, a svaka izgubljena godina je propuštena prilika koja se ne može vratiti i uvelike utječe na našu sposobnost razvoja", navodi Janjić.

Sredstva iz IPARD fondova, između ostalo, dostupna su za modernizaciju infrastrukture na farmama, subvencije za mlade poljoprivrednike i ulaganja u postrojenja za odlaganje otpada i upravljanje otpadnim vodama u ruralnim područjima...

Poljoprivrednici prijete blokadom granica

Za to vrijeme poljoprivrednici su zbog nepovoljnih vremenskih prilika i nedovoljnih poticaja iz entiteta, prethodnih mjeseci prijetili vlastima blokadom graničnih prijelaza. Udruženja poljoprivrednika su prethodnih mjeseci apelirali na vlasti da im pomognu u sanaciji posljedica suše, nezabilježenih u posljednjih 50 godina. Tako procjene šteta na kukuruzu u Semberiji iznose negdje oko 60 milijuna maraka - koliko iznosi ukupan proračun RS-a za poljoprivredu.

Ipak, kako je novca u proračunima malo, osobito za te svrhe, ostaje da se vidi kako će ova jedna od najbitnijih grana jedne države preživjeti i ovu godinu.

Danijela Kozina