Zirojević: Uskoro Savjet za kontrolu državne pomoći

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević uputio je da prema Savjetu ministara Nacrt zakona o sistemu državne pomoći, koja predviđa formiranje Savjeta BiH za kontrolu državne pomoći, kao nezavisnog i operativnog tijela koje će kontrolisati tu pomoć.

"Predložen je Nacrt zakona o sistemu državne pomoći u BiH, kojim se definišu nadležni organi za provođenje zakona, odnosno Savjet ministara, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta BiH", pojasnio je Zirojeviić u intervjuu SRNI.

On je precizirao da je tim nacrtom predloženo formiranje Savjeta za kontrolu državne pomoći BiH, koji bi imao sedam članova - dva izabrana na nivou Savjeta ministara BiH, po dva člana izabrana na nivou entitetskih vlada i član iz Brčko distrikta BiH.

Po ugledu na Fiskalni savjet BiH, ovaj savjet bi imao svoj sekretarijat zadužen da pruža administrativno-tehničku pomoć članovima Savjeta, dok za model finansiranja Savjeta postoje dvije opcije oko kojih će se izjasniti Savjet ministara BiH.

"Prva je da se Savjet i njegovo funkcionisanje finansira iz budžeta institucija BiH, dok druga opcija predlaže model finansiranja Savjeta u jednakim omjerima iz budžeta institucija BiH i entiteta. Pored Savjeta, u sistem kontrole pojedinačnih i programa državne pomoći uključili bi se i nadležni organi za provođenje Zakona, putem ministarstava finansija", naveo je Zirojević.

Prema njegovim riječima, veoma je bitna informacija da se državna pomoć tretira kao ona koja je zabranjena, zatim dozvoljena državna pomoć i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a prelazi prag "de minimis".

"Prag `de minimis` podrazumijeva najviši iznos državne pomoć koji u periodu od tri godine, jednom ili više puta može biti dozvoljen jednom privrednom subjektu. Do tog praga, državna pomoć se daje privrednom subjektu i samo prijavljuje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći, a preko dozvoljenog iznosa prijavljuje se i, putem nadležnih organa, podnosi zahtjev za odobrenje Savjetu BiH za kontrolu državne pomoći", pojašnjava ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Zirojević je naveo da zakon daje definicije privrednih subjekata, javnih preduzeća, oblike državne pomoći, postojeću državnu pomoć, mala i srednja preduzeća, državnu pomoć `de minimis`, referentnu kamatnu stopu i popis, odnosno inventar državnih pomoći.

Ponuđeni zakon dao je i definiciju državne pomoći, kao i one koji daju državnu pomoć, a to su: BiH, njeni entiteti, Brčko Distrikt, i svi kantoni, gradovi i opštine u BiH, a definisao je i da su korisnici državne pomoći svi privredni subjekti koji se pojavljuju na tržištu.

"Ono što je veoma bitno jeste da državna pomoć može biti u vidu programa državne pomoći i/ili pojedinačne (ad hok) državne pomoći", dodao je Zirojević.

Prema njegovim riječima, Zakon će se primjenjivati na sve privredne subjekte koji se bave proizvodnjom ili trgovinom, kao i za sve oblike državne pomoći, izuzev državne pomoći koja se daje u sektoru poljoprivrede i sektoru vojne industrije, industrije proizvoda dvojne namjene, kao i za javnu potrošnju za infrastrukturu.

Opšta zabrana državne pomoći se podrazumjeva ukoliko je dodjeljena privrednom subjektu koji svojim tržišnim djelovanjem narušava konkurenciju ili druge tržišne aktivnosti, u mjeri u kojoj to utiče na ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH.

Takođe, Zakonom su propisane i dozvoljene državne pomoći: ona koja ima socijalni karakter i dodjeljuje se pojedincima, finansijska pomoć onima kojima je to posebnim propisima dozvoljeno, kao i državna pomoć koja ne prelazi iznos `de minimis` za period od tri godine, računajući od dana kada je prvi put dodijeljena.

"Postoji i državna pomoć koja može biti dozvoljena, a to je ona koja prelazi prag `de minimis` u izuzetnim slučajevima, kao što su: pomoć za izvoznu promociju, učešće na međunarodnim sajmovima, za mala i srednja preduzeća, za zaštitu životne sredine i uštedu energije, za istraživanje i razvoj, za otvaranje novih radnih mjesta, što će podrobnije biti regulisano podzakonskim aktima", rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Zirojević je dodao da će najbitnija nadležnost Savjeta za kontrolu državne pomoći biti razmatranje i odobravanje pojedinačnih i programa državne pomoći, određivanje vraćanja državne pomoći, priprema godišnjeg izvještaja o državnoj pomoći, koordinacija izrade popisa državne pomoći, saradnja sa međunarodnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, iniciranje izmjene zakona, itd, te da će pored Savjeta značajnu ulogu imati i nadležni organi za provođenje Zakona koji će u skladu sa Zakonom, biti uključeni u sve procese kontrole i odobravanja pojedinačnih i programa državne pomoći.

"Odluke Savjeta su konačne i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Državna pomoć, dodijeljena bez odobrenja Savjeta, nezakonita je, i u slučaju njenog korišćenja, Savjet nalaže povrat iznosa državne pomoći uvećan za zakonsku zateznu kamatu", potvrdio je Zirojević u intervjuu SRNI.