Bh. prehrambeni i drvni sektor imaju odličan razvojni potencijal

Stanje u prehrambenom i drvnom sektoru u BiH bolje je nego što je to u Hrvatskoj i Srbiji. Sa druge strane pokazatelji za bh. metalski sektor pokazaju da je on osjetio najveći utjecaj krize te da stanje o njemu dosta lošije nego u navedenim susjednim zemljama. Ovo je istaknuto na  današnjoj prezentaciji rezultata istraživanja o uspješnosti bh. kompanija u spomenutim sektorima u odnosu na one u Hrvatskoj i Srbiji. Istraživanje je radilo Udruženje poslovnih savjetnika u Bosni i Hercegovini – Lespnet i to u sklopu projekta ''Benchmarking sustav za mala i srednja poduzeća u Bosni i Hercegovini" koji je implementiran uz podršku Ministarstva za vanjske poslove Norveške.

Novina vezana za ovogodišnji izvještaj je što je prošle godine usporedba bh. malih i srednjih poduzeća rađena sa firmama iz Njemačke i Češke, a ove godine je to bilo sa firmama iz Hrvatske i Srbije.

Autori izvještaja kažu da su se prilikom donošenja odluke o tome koje sektore uspoređivati vodili principom njihove važnosti za bh. gospodarstvo, a također i njihovim potencijalnim izvoznim kapacitetima. U skladu s tim, odabrana su tri sektora na kojima BiH može dominantno bazirati svoju izvoznu strategiju - i to prehrambeni, drvni i metalski sektor.

Poređenje je provedeno na osnovu uzorka od čak 900 poduzeća iz tri zemlje koji sadrži službene financijske izvještaje o poslovanju u 2011. godini za po 100 malih i srednjih poduzeća iz svakog od tri sektora.Svaka država u ukupnom uzorku sudjelovala je sa 300 poduzeća, odnosno 100 po svakom gore spomenutom industrijskom sektoru. Cilj im je bio da se ocijeni konkurentska pozicija BiH u odnosu na susjedne zemlje u spomentim sektorima. 

Autori su se prilikom analize o uspješnosti kompanija bazirali na pokazateljima kao što je neto profitna marža - kao jedan od osnovnih pokazatelja uspješnosti kompanija, ukupan prihod po zaposlenim, odnos ukupnog duga i kapitala, koeficijent tekuće likvidnosti, povrat na ukupnu imovinu, troškovi zaposlenih kao postotak prodaje, profit prije poreza po stalno zaposlenom. 

Kad je riječ o prehrambenom sektoru, Fikret Hadžić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i jedan od autora izvještaja, kaže da stanje u njemu i nije tako loše kada se usporedi sa stanjem u Hrvatskoj i Srbiji. "Prema pokazatelja u prednosti  smo kada je u pitanju neto marža koja je znatno veća u BiH u odnosu na Hrvatsku, dok je Srbija imala negativan poslovni rezultat čitavog sektora. Značajno je da je u promatranom razdoblju rastao izvoz u ovom sektoru i to za 60 posto, dok je uvoz imao rast od 15 posto. Ukupan prihod je na kraju promatranog razdoblja u ovom sektoru iznosio 2,8 milijardi KM. Prehrambeni sektor zapošljava oko 19 000 radnika i sa sektorom poljoprivrede može biti dobar razvojni resurs", smatra Hadžić.

Napominje i da efekti svjetske ekonomske krize nisu imali značajnijeg utjecaja na ovaj sektor u BiH s obzirom na to da je tijekom promatranog razdoblja ostvarena prosječna stopa rasta ukupnog prihoda od 5,62 posto. Broj stalno zaposlenih radnika u prehrambenom sektoru BiH nije bilježio značajnija kretanja. 

Fuad Strik, predsjednik LESPNET-a i jedna od autora izvještaja, kaže da je drvni sektor BiH u 2011. godini s 18.270 radnika i 1.289 preduzeća ostvarilo ukupan prihod od 1,13 milijardi KM. Efekti ekonomske krize rezultirali su značajnim smanjenjem ukupnog prihoda od 16,3% u 2009. godini u odnosu na onaj iz 2008. godine. U posmatranom periodu, ukupan prihod drvnog sektora po entitetima se gotovo izjednačio, iako je na početku razdoblja bio značajno veći u FBIH. Ostvareni izvoz u 2012. godini iznosio je 554 milijuna KM , a uvoz 231 milijun KM.

U ovom sektoru, primjetan je ujednačen i relativno blag rast ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj i Srbiji, dok je u BiH primijetan neznatan pad u broju poduzeća, naveo je Strik. Ipak, navodi da su mala i srednja poduzeća u bh. drvnom sektoru konkurentnija od onih u Srbiji i Hrvatskoj. "I kod nas se pojavljuje trend smanjenja broja poduzeća, ali je  prisutan rast ukupnog prihoda kompanija što pokazuje da dolazi do filtracije poduzeća i se kompanije sve više profilišu. Tako poduzeća u BiH prave ukupan prihod od 1, 13 milijuna što je blizu 1, 3 milijuna koliko pravi oko 2.000 kompanija u Srbiji. Indikator koji je nama bio najvažniji je neto profitna marža. Pokazalo se da kompanije u BiH imaju najveću neto profitnu maržu i to 4,47 u odnosu na hrvatskih 0, 74 i negativan bilans u Srbiji", kaže Strik. Iako, navodi, unutar tog sektora postoje i podsektori koji su značajno pogođeni krizom, kao što je sektor građevinske stolarije. 

Armin Avdić, viši asistent na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i član udruženja LESPNET-a, istaknuo je da je prema analizi koju su radili jasno vidljivo da je metalni sektor BiH jedna od onih koji su najviše osjetili posljedice krize. U 2009. godini, efekt svjetske ekonomske krize značajno je pogodio ovaj sektor, zbog čega se te godine ukupan prihod na nivou BiH smanjio za 1,4 milijarde KM odnosno jednu trećinu, naveo je Avdić.

Kaže da je zanimljivo i to da je porast broja poduzeća, u razdoblju od 2007.-2011., u Hrvatskoj iznosio 706, a u Srbiji 244. Ipak, kriza je uzrokovala pad broja zaposlenih, i to u sve tri države - u BiH za 6%, u Hrvatskoj za 10% i u Srbiji za 13,8%.

Autori navode da su rezultati istraživanja usmjereni prema onima koji bi trebali donositi strateške odluke u ovim oblastima. "To su različite državne institucije. Ovi podaci im mogu poslužiti prilikom kreiranja strategija razvoja za ove sektore, a korist mogu vidjeti i potencijalni investitori kako bi dobili uvid u konkurentnost ovih sektora u BiH u odnosu na zemlje koje su nam konkurencija za privlačenje investicije", navode autori ovog izvještaja. 

D.Kozina