Potrebna veća zastupljenost žena u upravljačkim odborima

BiH nije daleko od prosjeka regije kada se govori o zastupljenosti žena u upravnim odborima kompanija dok je stanje u zastupljenosti žena u nadzornim odborima dosta lošije nego je to slučaj sa Srbijom i Makedonijom. Sve to ipak daleko od onoga što je aspiracija većine zemalja članica EU i regije. Ovo je pokazao najnoviji izvještaj o zastupljenosti žena u nadzornim i upravnim odborima koju je radila Međunarodna finansijska korporacija (IFC) u suradnji sa Asocijacijom žena poduzetnica "One" a uz podršku Švicarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO). Istraživanje je obuhvatilo 90 kompanija iz BiH, Srbije i Makedonije koje su izlistane na burzi.  

Što se tiče BiH podaci pokazuju da, uprokos činjenici da su u prosjeku žene obrazovanije, stopa nezaposlenosti kod žena je značajno veća nego kod muškaraca.

Lada Buševac, šefica ureda IFC-a u BiH, kaže da IFC kroz "Regionalnu konferenciju o ženama u nadzornim i upravnim odborima i ženskom liderstvu", koja se danas održava u Sarajevu, žele pokazati da je njihov regionalni interes osnaživanje žena. Smatra da žene moraju imati jednaku mogućnost pristupa svijetu korporativnog upravljanja te jednaka prava i mogućnosti da se dalje profesionalno razvijaju. Navodi da ovdje nisu problem zakoni nego njihova diskriminatorska implementacija i društvene norme su te koje mogu dovesti do diskriminacije. 

Veća zastupljenost žena, smatra, bitna je jer su brojne analize pokazale da njihovo sudjelovanje u upravnim odborima vodi boljem i efikasnijem poslovanju firmi. "Zastupljenost kombinacije odgovarajućih vještina u nadzornom i upravnom odboru je od ključne važnosti za pravilno funkcioniranje odbora te tako i za adekvatan doprinos razvoju kompanije. Kada svi članovi odbora pristupaju radu na isti način i imaju istu ekspertizu, velika je mogućnost da će doći do previda na strateškom nivou, koji će ići direktno na štetu kompanije", izjavila je Buševac.

Moguće rješenje-uvođenje kvota za žene

Neki od preporuka izvještaja su da država razmotri pitanje uvođenja kvota za žene u upravama i nadzornim odborima o čemu se vode i brojne rasprave u EU, te da se radi na poboljšanju društvene infrastrukutre, osobito podrške ženama koje imaju profesionalne obveze te da se vide načini na koje im država može pomoći. Također, istaknuto je da je javnosti potrebno učiniti dostupnim informacije o tome koliko je žena u upravnim odborima kompanija i sa kakvim kvalifikacijama. Preporuke za kompanije odnose se na to da bi trebale pružiti priliku ženama da dođu na upravljačke pozicije, a što se tiče cjelokupnog društva, navodi, da je potrebno aktivnije promoviranje ženskih uzora na svim nivoima u državi. Istaknuto je i da se žene same moraju okrenuti umrežavanju i nekom vidu samopromocije kako bi uspjele iskoristiti sve svoje potencijale.

Asocijacija poslovnih žena u BiH, čiji je cilj jačanje ženskog poduzetništva kroz pružanje mogućnosti za međusobno povezivanje poduzetnica, pružanje stručnih savjeta o pokretanju i razvoju biznisa, te informacija o financijskim i obrazovnim mogućnostima, organiziranjem ovakvog događaja namjeravaju ojačati pregovaračke pozicije i poboljšati poslovni ambijent, brinući se o specifičnostima potreba u sferi biznisa. "Cilj je ostvariti društveni okvir za razvoj ženskog poduzetništva kroz unapređenje razvojnih politika koje će dugoročno omogućiti otvaranja novih radnih mjesta", izjavila je Vesna Beganović, potpredsjednica Asocijacije poslovnih žena u BiH One.

Beganović navodi da  je istraživanje pokazalo i jednu zanimljivu činjenicu, a to je da se u našoj zemlji žene za poduzetništvo odlučuju dosta rano, tako da BIH ima najmlađu generaciju poduzetnica u odnosu na zemlje regije. "To je pozitivno kada pogledamo okruženje u kojem se nalazimo. Važno nam je da motiviramo žene da uče, da se umrežavaju.  Asocijacija će ženama poduzetnicama pružiti podršku kada su u pitanju kontakti i znanja  te pomoć prilikom upoznavanja novih poslovnih partnera. Pred nama je veliki put koji moramo prijeći i zato želimo da žene traže savjete od svih onih koji im žele pomoći", kazala je Beganović. 

André Schaller, veleposlanik Švicarske u BiH, kazao je da je potrebno više raditi na osnaživanju žena u BiH i regiji. Naveo da je trenutno oko 61 posto žena  zaposleno u ekonomiji Švicarske. "Uvjeren sam da upravljačke osobine žena ne trebaju ostati ograničene samo na obitelj nego trebamo žene imati u kompanijama i u politici te na visokim upravljačkim pozicijama", istaknuo je Schaller. 

Prepreka za napredak žena- sindrom dvostrukog tereta 

Istraživanje je takođe pokazalo da žene u BiH misle da je najvažnija prepreka njihovom članstvu u odborima vezana za nedostatak žena na izvršnim pozicijama, potom slijedi činjenica da su žene u prosjeku manje ambiciozne od muškaraca, a tu je i sindrom "dvostrukog tereta" (tereta profesionalnog i privatnog života). Muškarci smatraju da je sindrom "dvostrukog tereta "najveća prepreka, dok je druga prepreka po značaju korporativni model rada "bilo kad, bilo gdje" koji podrazumjeva raspoloživost zaposlenih i nakon radnog vremena. Ovo ukazuje na to da žene i muškarci imaju slično mišljenje u ovom pogledu. Važno je napomenuti i da svi misle da ne postoji nedostatak kvalifikovanih žena koje bi bile dobri kandidati za članstvo u odboru, navodi se u izvještaju.  Dodaje se također da je podrška koju kompanije u BiH pružaju ambicioznim ženama  veoma slaba te da planovi za razvoj karijere nisu modificirani u skladu sa specifičnostima uloge žena u društvu.

D.Kozina