Izmjenama zakona do ograničenja pristupa javnim informacijama

Organizacije civilnog društva (OCD) traže da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Ministarstvo pravde odbace predložene zakonske izmjene o slobodi pristupa informacijama u BiH jer smatraju da ne unapređuju ovu oblast već je dovode u pitanje. Navele su da istovremeno traže pokretanje redovnih procedura za stvarno unapređenje zakonskog okvira za slobodan pristup informacijama, saopćeno je iz Transparency Internationala.

Otvoreno pismo takvog sadržaja uputile su ministru pravde i predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skupštini BiH - kolegijima oba doma i nadležnim komisijama, Ministarstvu sigurnosti, čelnicima Agencije za zaštitu ličnih podataka, Instituciji ombudsmena za ljudska prava. "Aktuelni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u cijelosti dovodi u pitanje pravo na dobijanje informacija koje čini sastavni dio prava na slobodu izražavanja, proklamovanog Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH. Konkretno, pod obrazloženjem sprječavanja nezakonitosti i proizvoljnosti u primjeni Zakona i omogućavanja bržeg i jednostavnijeg pristupa željenim informacijama u posjedu javnih organa, uvodi se princip neobjavljivanja informacija i automatizam u postupanju javnih organa vlasti", navedeno je u otvorenom pismu.  Dodaju da se članom 4. Prijedloga, kojim se mijenja član 8. Zakona, uvode se ograničenja u pristupu informacijama koje se odnose na zaštitu privatnosti i drugih legitimnih privatnih interesa i - što je najgore - ograničava se krucijalni mehanizam Zakona - test javnog interesa.  "Ovakav prijedlog otvara put javnim organima vlasti za zloupotrebu Zakona o slobodi pristupa informacijama i ograničenja u svim slučajevima osim u onim koji su predviđeni kao izuzetak.  Ovakva ograničenja su potpuno neprihvatljiva i nisu poznata u međunarodnom pravu i praksi", navedeno je u pismu.

Namjera predlagača izmjena Zakona je navodna zaštita ličnih podataka i prava na privatnost, navedeno je također.

Zaštita ličnih podataka se, prema dokumentima Vijeća Evrope i Evropske unije, odnosi na zaštitu obrade tih podataka i u tim dokumentima ne postoji ništa što sugeriše potrebu automatskog onemogućavanja pristupa informacijama.

"Naprotiv, uvođenje takvih organičenja je neprihvatljivo i nije u skladu s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i Ustavom BiH. Posebno podsjećamo da je Zakon o slobodi pristupa informacijama lex specialis s izričitim odredbama da svi 'zakonski akti koji se usvoje nakon ovoga zakona, a čija svrha nije izmjena ovoga zakona, neće ograničiti prava i obaveze koje su utvrđene ovim zakonom'.  Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine mora ostati instrument kontrole rada organa vlasti i instrument za utvrđivanje njihove odgovornosti pa vam za sve buduće aktivnosti, stojimo na raspolaganju sa svom potrebnom podrškom i pomoći", navedeno je u pismu.

Organizacije civilnog društva navode i da  odredbe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, ali i aktuelna praksa zatvorenih procedura za pripremu amandmana antikorupcijskih zakona u BiH (Zakon o sukobu interesa, Zakon o javnim nabavkama i raniji postupak usvajanja Zakona o finansiranju političkih partija), predstavljaju potpuno obesmišljavanje procedura i krucijalnih mehanizama za sprječavanje korupcije u BiH. Ministarstvo pravde BiH je 10. maja pokrenulo proces javnih konsultacija za izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona je utvrdila radna grupa u kojoj nisu učestvovali predstavnici akademske zajednice, organizacija civilnog društva i profesionalaca iz ove oblasti.

"Podsjećamo da je Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosna i Hercegovina usvojila 2000. godine kao prva od zemalja u regionu radim uspostavljanja osnovnih principa demokratske vladavine, omogućavanja efikasnije borbe protiv korupcije i olakšavanja novinarsko-istraživačkog rada. Nakon trinaest godina nezadovoljavajuće primjene Zakona, većina stručnih analiza, izvještaja i studija relevantnih bh. i međunarodnih organizacija i institucija upozorava na neujednačenost zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti i preporučuje pooštravanje kaznenih odredbi i uspostavljanje nadzornih tijela za implementaciju Zakona. Organizacije civilnog društva u BiH već godinama bezuspješno pozivaju vlasti na unapređenje zakonskog okvira za slobodan pristup informacijama, nudeći pritom konkrentna rješenja i prijedloge za izmjene i dopune", navedeno je u otvorenom pismu.